U ponedjeljak, 15. siječnja navršava se dvadeset godina od završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kojom je Hrvatska pod puni suverenitet vratila čitav svoj teritorij bez, ispaljenog metka ili izgubljenog ljudskog života, priopćio je Centar za mirovne studije.
Upozorava, međutim, da kao i proteklih godina, ni ove godine taj datum neće biti dostojno obilježen jer se brojne vojne akcije redovno obilježavaju pod pokroviteljstvom državnih dužnosnika pri čemu se za obilježavanje vojno-redarstvene akcije Oluja izdvajaju proračunska sredstva i organiziraju vojne parade, dok je mirna reintegracija i dalje na marginama interesa državne politike.
„To nam govori kako RH još uvijek radije komemorira mir i slavi rat“, kažu u Centru za mirovne studije, podsjećajući da već niz godina zagovaraju da obilježavanje mirne reintegracije postane centralni događaj sjećanja na rat.
To bi, smatraju, bila prilika za dugoročnu izgradnju mira u zemlji i regiji, dok stavljanje naglaska samo na obilježavanje vojnih akcija ne može biti jamstvo miru.
"Zadnjih godina raste interes vladajućih za proces mirne reintegracije"
Centar za mirovne studije pozdravlja činjenicu da zadnjih nekoliko godina raste interes vladajućih struktura za proces mirne reintegracije. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović 2016. je bila pokroviteljica obilježavanja tog datuma u Vukovaru, a i ove godine će ga obilježiti, iako, napominju, primarno kroz prijem za diplomatski kor.
Pozitivnim smatraju i što je premijer Andrej Plenković izdvojio mirnu reintegraciju kao mogući model izgradnje mira u drugim oružanim sukobima, ali drže da je to na diplomatskoj razini izvedeno vrlo nespretno, što je dovelo do negativne reakcije ruske stane.
Taj „diplomatski gaf“ nikako ne treba obeshrabriti druge u zagovaranju mirnog rješavanja sukoba u međunarodnim odnosima, pogotovo kroz projekte međunarodne razvojne suradnje koje primarno moraju provoditi organizacije civilnog društva, a ne državne delegacije, navodi Centar.
Uspoređujući odnos države prema mirnoj reintegraciji s odnosom države prema održivom miru i razvoju, Centar za mirovne studije navodi da je Hrvatska u proračunu za 2018. najviše sredstva za kapitalna ulaganja usmjerila u sektor obrane, umjesto u sektor obrazovanja ili zdravstva.
"Reforma obrazovanja ne donosi priliku da mladi uče o nenasilju"
Reforma obrazovnog sustava je sužena na informatiku i informatizaciju, i dalje bez prilika mladim generacijama da uče o nenasilju, za demokraciju i poštivanje različitosti.
Odnos države prema izbjeglicama, ističe Centar, sve više odlazi u krivi smjer, o čemu svjedoče brojne povrede ljudskih prava izbjeglica i nasilno postupanje policije. Konačno, u ovom trenutku Hrvatska je u diplomatskom sukobu skoro sa svim svojim susjedima, navodi Centar.
Zaključuje da Hrvatska, gotovo 23 godine od završetka rata i 20 godina od povratka svih okupiranih teritorija nije odlučno promijenila smjer razvoja u politike koje su garancija održivom miru. „Mitovi rata i dalje koče politike izgradnje mira. Sjećanja na rat i dalje su važnija nego sjećanja na mir“, zaključuje Centar za mirovne studije
Sve političke stranke u Hrvatskoj Centar je pozvao da krenu u izgradnju konsenzusa oko mirne reintegracije, prepoznaju važnost i vrijednost tog procesa i u narednom desetljeću, te da se svi skupa „malo odmorimo“ od obilježavanja rata i krenemo obilježavati i graditi mir.
Izražavajući zahvalu svima koji su sudjelovali u procesu mirne reintegracije i predano radili na uspostavi mira s jedne i s druge strane, Centar navodi kako se nada da će doći i taj trenutak kad će Republika Hrvatska više slaviti mir nego rat. (Hina)
na graničnom prijelazu
U Podravini
Spašena u zadnji tren
