Predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata (HNS) Radimir Čačić rekao je na konferenciji za novinare da su seljaci imali pravo na prosvjed, ali poticaje treba bitno smanjiti i suzbiti crno tržište plavoga dizela te da Vlada ne treba davati lažna obećanja prije izbora kako bi ih, kako je dodao, 'sutra opovrgnula bez imalo crvenila na licu'.
Čačić je istaknuo da nedostatak kontrole poticaja i nespremnost da se uspostavi njihova kontrola, zatim promašeni poticaji na površinu, a ne proizvodnju, te promašena struktura poticaja govore da ih treba bitno smanjiti. 'Seljaci imaju pravo na protest. Kad su pravila igre zadana i kad su ljudi ušli u kreditna opterećenja, onda u tom ciklusu to treba završiti', rekao je, dodajući da treba bitno smanjiti onaj dio koji se neracionalno daje za tu proizvodnju. Predsjednik HNS-a upozorio je i na 'crno tržište' u potrošnji plavoga dizela, ističući da se danas sedam puta povećala njegova potrošnja, a proizvodnja je ostala ista.
Vezani članci
Naveo je kako se, po službenom izračunu Ine, od 2003. do danas, s prosječno 200 milijuna kuna, stimuliralo kriminalno tržište te da se danas to penje i na 300 milijuna kuna. 'Sve ono što je vlada uspjela dogovoriti s seljacima krije se u jednoj godini ilegalne prodaje plavog dizela', naglasio je Čačić. Dodao je da je ukupni rezultat pregovora, prosvjeda i blokade 300 milijuna kuna manje u proračunu, koliko odlazi u crno tržište. Smatra da nema spremnosti da se to crno tržište stavi pod kontrolu jer mnogi za to nemaju interesa. 'S 300 milijuna kuna građani Hrvatske financiraju šverc jer taj šverc nitko ne želi kontrolirati', kazao je. Naglasio je kako u Hrvatskoj milijarde kuna ovise samo o odluci da se stvari koje su kriminalna aktivnost, kako je rekao, stave pod kontrolu. Smatra da bi se crno tržište plavog dizela moglo jednostavno kontrolirati uvođenjem kontrolnih kartica.
Govoreći o gubitku posla hrvatskoga konzorcija u Crnoj Gori, predsjednik HNS-a je ustvrdio kako se 'ne može dogoditi da država ne stane iza projekta koji se mjeri milijardama eura'. Dodao je da se, među ostalim, na tom poslu vrijednom 2,8 milijarda eura mogla iskoristiti mehanizacija te stručna radna snage koja sada stoji. Istaknuo je da se to već učinilo u Hrvatskoj kada je napravljeno refinanciranje ipsilona A i financiranje ipsilona B kroz ugovorna jamstva. Naglasio je i kako su, kada je Bechtel gradio u Hrvatskoj, iza njega stajale Sjedinjene Američke Države.
Pravila objave komentara