Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čak 93 posto današnjih brucoša upisalo je fakultet koji im se nalazio među prva tri izbora, od toga je 61 posto njih upisalo fakultet koji im je bio prvi izbor, no ocjena kojom nakon prve godine ocjenjuju svoj odabrani studij iz godine u godinu pada, pa bi 27 posto brucoša nakon ljetnih rokova željelo promijeniti fakultet, pokazalo je istraživanje koje je proveo portal za srednjoškolsku i studentsku populaciju Srednja.hr i Visoko učilište Algebra.


Treći puta zaredom, istraživanje je provedeno na uzorku od 2.000 mladih koji ove godine upisuju fakultete, te onih koji su prošle godine upisali fakultete i postali brucoši kako bi se saznalo kakve su njihove preferencije prilikom upisa fakulteta i visokih škola te po kojim ih kriterijima biraju.

Upisali željeni fakultet, ali tijekom prve godine zadovoljstvo opada

Vezani članci Parovi (Foto: Twitter) Vjeruju da srodne duše postoje i tvrde da za to imaju dokaze Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Brutalno iskrena objava o državnoj maturi: ''Pogled nakon spoznaje da ipak neće biti gastroskopije preko reda...''

Većina brucoša upisala je željeni fakultet, ali ocjena kojom ocjenjuju svoj odabrani studij iz godinu u godinu pada pa je danas prosječna ocjena 3,78. U istraživanju iz 2013. godine 17 posto brucoša željelo je nakon prve godine promijeniti studij, lani 23 posto, a ove je godine taj postotak narastao na 27 posto.

Na portalu srednja.hr to tumače činjenicom da maturanti očekuju puno više online informacija o fakultetu, koje ne dobivaju, pa se moraju sami snalaziti i informirati o papirologiji i neujednačenim uvjetima polaganja ispita. U Algebri dodaju da maturanti nisu unaprijed dovoljno kvalitetno informirani o studijskim programima pa nemaju realna očekivanja.

Gotovo 90 posto učenika uspjelo upisati prvi ili drugi izbor programa srednje škole

Učenici zapravo razmišljaju o zanimanju kojim se žele baviti u životu, a dolaskom na fakultet, osobito na prvoj godini, ne susreću se s praksom i strukom, već s priličnom količinom općih kolegija koje ne mogu povezati s budućim poslom, pa se često razočaraju.

Tijekom profesionalnog usmjeravanja treba kvalitetno informirati maturante o studijskim programima i svemu što ih očekuje tijekom studija, kako bi se u startu postavila realna očekivanja i povećalo zadovoljstvo studenata, kaže Klaudija Šarkanj iz Algebre.

Studij biraju uglavnom prema vlastitim afinitetima

Što se tiče kriterija po kojima biraju svoj budući studij 82 posto maturanata odgovara kako se prilikom odabira fakulteta uglavnom vodi vlastitim afinitetima. Njih 54 posto vodilo se razmišljanjem o tome koji će im od njih donijeti najbolju perspektivu zapošljavanja u EU, a nešto manje maturanata, 49 posto, motivirano je zapošljavanjem u Hrvatskoj.

Kao važne kriterije 49 posto mladih ističe i kasniju mogućnost dobre plaće, a jednaki postotak kaže kako želi studirati sa sebi sličnima. Samo 9,5 posto mladih odlučuje se za neki fakultet kako bi nastavili družiti se s poznanicima i prijateljima na istom studiju.

Polovica ispitanika smatra prirodoslovne i tehničke fakultete preteškima

Kao i ranijih godina, u istraživanju je mladima postavljeno pitanje zašto se u većoj mjeri ne odlučuju za prirodoslovne i tehničke studije gdje na tržištu rada postoje veliki deficiti traženih kadrova, kako u Hrvatskoj, tako i u EU.

Naime, potreba za zapošljavanjem pojedinaca koji su završili prirodoslovne i inženjerske studije u velikom je rastu širom EU, primjerice, samo stručnjaka za računarstvo i informatiku do 2020. godine nedostajat će više od 825 tisuća.

Na to pitanje nešto više od polovice maturanata (51,8 posto) izjavilo je ponovno da su to teški studiji, a njih zanima diploma bez muke. Da jako malo ljudi ima predispozicije za takve studije smatra 28 posto maturanata, dok je njih 18 posto izjavilo da mladi nisu dovoljno informirani što ih čeka nakon studija, misleći pritom na tržište rada i stvarne potrebe za kadrovima.

Sve bolje se pripremaju za odabir fakulteta i ne mijenjaju odluku pod utjecajem drugih

Istraživanje je također obuhvatilo utjecaj osoba iz okoline maturanata na izbor fakulteta. Maturanti pritom odgovaraju kako na njih generalno ne utječe nitko, osim njih samih.

Od onih koji žele poslušati savjet, najviše se vjeruje poznanicima koji rade u određenoj struci (14,5 posto), potom članovima uže obitelji (13,3 posto) i prijateljima koji već studiraju na nekom od fakulteta (10 posto), dok na začelju popisa slijede profesori u srednjim školama (6,9 posto) i kolege iz razreda (5,13 posto).

Maturanti uzimaju u obzir i troškove studiranja tako da odluci na tom polju ponajviše pridonose blizina stanovanja (28,5 posto), kao i ukupni troškovi studiranja koji sadrže iznos eventualne školarine i sve troškove povezane sa studijem, poput smještaja i prehrane (28 posto).

Nakon financija, uzimaju u obzir i priznanje diplome u inozemstvu (22,6 posto) te stjecanje međunarodnih certifikata već tijekom studija (19 posto).

U odnosu na prethodna dva istraživanja, maturanti postaju sve svjesniji i uvjereniji u svoje odluke vezane uz izbor fakulteta pa je tako ove godine postotak onih koji nisu mijenjali svoju odluku o upisu fakulteta najveći do sada, čak 65 posto.

Moglo bi se reći da su maturanti iz godine u godinu sve bolje pripremljeni u postupku odabira fakulteta i da je odluka o postavljanju određenog studijskog programa na visoki prioritet zapravo kombinacija dvaju parametara - vlastitih interesa i procjena šansi da upišu konkretan fakultet, zaključuju u Algebri i portalu srednja.hr. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook