Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Školski dani nekima ne protječu u veselju i nisu nimalo bezbrižni.


Ukoliko ste i vi bili žrtva vršnjačkog nasilja ili se sjećate nekog traumatičnog iskustva iz doba školskih klupa javite nam svoju priču na moj.report@novatv.hr

Vezani članci Druga ekonomska škola u Zagrebu (Foto: screenshot Google Maps) Policija ga traži: Učenik bacio suzavac u jednoj zagrebačkoj školi, četvero djece završilo u bolnici Ministrica Blaženka Divjak (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Ministrica Divjak: ''Ne bi bilo ni demokratski ni uputno da se štrajk zabrani''

UNICEF je deset godina provodio program 'Stop nasilju u školama'. Pozitivnim rezultatima svjedoče brojke. U 185 škola koje su imale zajedničke radionice kroz pjevanje, sport i druženje nasilje je prepolovljeno. Već smo postali i uzor susjednim zemljama, koje žele preuzeti naš model. A naš novi kurikulum vjerojatno će, radionice na kojima se uči kako prihvatiti drugačijeg kolegu, uvrstiti u redovne sate građanskog odgoja ili razredne zajednice.

Na pitanje je li ikad razmišljao o nekoj situaciji u kojoj ga je netko u školi povrijedio, učenik prvog razreda odgovara kako ga je povrijedio njegov kolega iz razreda. Prozvani učenik na pitanje zašto je to učinio kazao je da zato što je ružan.

Velik broj nasilja događa se upravo u školama, posebice osnovnim školama. Razlozi nasilja među vršnjacima su neslaganje, a neki kao razloge napada navode da je netko 'ružan' i 'povučen'.

Poražavajući podaci: 83 posto hrvatskih školaraca doživjelo je vršnjačko nasilje

No, od 2003. do 2012. nasilje se prepolovilo u 185 škola u kojima je UNICEF provodio program protiv nasilja. Gotovo da nema učenika koji nekad nije bio vršnjački zlostavljan ili zlostavljač.

"Istraživanja pokazuju da neka zezanja, ruganja ne prepoznaju kao nasilje tako da im ovaj program pomaže da osvijeste što moje zezanje njemu čini", kazala je Valentina Otimačić, predstojnica UNICEF-a za Hrvatsku.

Djeca koja maltretiraju druge imaju 3 puta veću vjerojatnost do 24 godine počiniti neko kazneno dijelo. "Ako su jako ljuti uzrujani i ne žele shvatiti onda ih šaljemo u pedagošku službu da porazgovaraju s pedagogicom ili psihologicom", objašnjava Ivana Milošević, profesorica engleskog jezika.

"Roditelj čije je dijete nasilno treba pomoć kako sa djetetom razgovarati, kako pomoći nasilniku jer ni jedno dijete nije takvo, a ono dijete koje je zlostavljano i tom roditelju treba pomoć kako to dijete ne bi osjećalo krivicu što je zlostavljano", kazao je Saša Skendžić, pomoćnik ministra obrazovanja.

A pomoć su i sama zatražila. Na listi prioriteta gotovo milijun ispitane svjetske djece prvo je obrazovanje. Drugo je zaštita od nasilja.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook