Gospodine Grčiću, Vi ste uz ministra financija glavni za provedbu ovog projekta. Bankari, čuli smo, čekaju konačni prijedlog, a kakav će on biti?
Pročitajte i ovo
Stvar je relativno jednostavna, kako smo i najavili svi krediti u švicarskim francima jako opterećuju ljude koji ih imaju, a radi se o 53 tisuće takvih kredita, imat će priliku preračunati ih u eure, po tekućem tečaju na dan preračuna, pri čemu se sva razlika u odnosu na ono što je bila razlika između švicarskog franka i eura - obračunava unazad.
Ta razlika nije mala, i apsurdna je. Događa se da ljudi s kreditom u švicarskom franku nakon 8, 9 godina otplate imaju veću glavnicu nego kada su ugovarali kredit. Vlada ovom mjerom to trajno rješava i šaljemo takoreći švicarske franke u povijest.
Kada će se preračunati taj tečaj?
Mi radimo na pripremi zakonskih izmjena, bit će gotove kroz rujan pa bi cijeli proces preračunavanja počeo 1.10., i trebalo bi oko 3 mjeseca da banke sve te kredite preračunaju. Sve bi trebalo biti gotovo do kraja prosinca, i svi građani koji imaju te kredite imali bi relaksiranu situaciju od 1.1. iduće godine. Znamo da su nažalost i oni dužnici koji imaju kredite u eurima opterećeni zbog krize.
Za sve koji žele 'Za dom spremni' Milanović ima poruku
Zašto prijedlog niste najprije poslali bankama i zaključili cijelu priču?
Mi smo, kada je došlo do divljanja tečaja franka, povukli potez zamrzavanja tečaja 'preko noći' i spasili na jedan način dužnike. Onda smo ostavili do kraja 2016. period za traženje konačnog rješenja. Oslonili smo se da će banke ponuditi zajedno s građanima-dužnicima jedan održivi model.
Kako se to nije dogodilo u ovih 8 mjeseci, nismo htjeli čekati i ponudili smo jedno cjelovito rješenje, nadam se na zadovoljstvo svih ovih obitelji koje imaju te kredite.
U javnosti se često čuje da ovim prijedlogom otpisa glavnice, teret snose svi građani. Možete li to pojasniti?
To nije tako, jer je vrlo jasna poruka da cijeli teret, radi se o ne malih 5 do 6 milijardi kuna otpisa glavnice, cijeli taj teret se prebacuje na banke i ništa ne ide na teret poreznih obveznika. Primjerice, u Poljskoj jedan dio tereta ide na porezne obveznike, a u Crnoj Gori čak trećina, u Hrvatskoj 0.
Banke nemaju izbora nakon pauze u kojoj nisu ponudile vlastito rješenje.
Čije je to zapravo rješenje?
Tečaj franka raste još od 2010. i tada nitko nije ništa poduzeo. Mi smo najprije smanjili kamate na 3,22 posto, a početkom ove godine zamrznuli tečaj čime smo bitno ograničili rast rata. Sada nudimo trajno rješenje i ta priča je završena nakon ovoga.
Hoćete li prihvatiti amandmane HDZ-a i ostalih stranaka?
Ako bude nešto korisno u smislu dopune ovih naših rješenja, uvijek smo otvoreni za takve ideje.
Grčić: Trajne mjere za CHF kredite stajat će banke više od 5 milijardi kuna
Prigovori na zadnje Vladine poteze: Odakle novac?
Čuju se i prigovori, poput onog zašto se do sada čekalo, ali i da se radi o skupljanju predizbornih bodova. Spas zaduženima u švicarskom franku samo je jedan u nizu poteza koje je Vlada u posljednjih mjesec dana poduzela u korist građana.
Nove socijalne mjere, spas Imunološkog zavoda, dodaci na plaće u zdravstvu kod građana su dobro primljeni, no ostaje pitanje 'od kud' novac'. Država je prezadužena, deficit proračuna zabrinjavajuće visok.
Unatoč velikom manjku u proračunu, novca za neke vladine poteze odjednom ima. Za spas Imunološkog zavoda pronašlo se 100 milijuna kuna, a struju socijalno najugroženijim država će subvencionirati sa 170 milijuna kuna. Također, s 26 milijuna kuna povećat će socijalne naknade. Zdravstvenim djelatnicima se na početku mandata uzimalo, sada se daje, a uložit će se i u mlade znanstvenike kako ne bi bili prisiljeni napustiti državu.
'Nema sumnje da je to sigurno veliki teret na proračun, pogotovo što je jasno da u doba fiskalne krize ne može se ostvariti fiskalna ekspanzija. Hrvatska jednostavno mora živjeti u okviru postojećeg i mora se pokriti sa onim što zarađujemo sada. Ne zaduživati se dalje', smatra Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
Svaka kuna više građanima koji teško žive dobro dođe, no pitanje je odakle Vladi sav taj novac.
'Preraspodjeljuju se određene stavke koje se nisu potrošile do prvog osmog, a što se tiče energetskog siromaštva riječ je o potpuno novim izvorima financiranja', rekla je ranije ministrica Milanka Opačić.
U ove riječi HDZ ne vjeruje.
'To je obmana naroda dva, tri mjeseca prije izbora. Čini se da su vladajući shvatili da izvjesno gube sljedeće izbore i da u pokušaju da se barem pred kraj pokažu malo socijalnima, i stvaraju obveze slijedećoj HDZ-ovoj vladi', smatra potpredsjednik sabora Željko Reiner.
Strane kreditne rejting agencije u svojim posljednjim analizama istaknule su da ne očekuju pomake u smanjenju prekomjernog deficita upravo zbog nadolazećih izbora.
'Dugoročno to znači jako loše stanje i pokazuje jednu nedovoljnu ozbiljnost Vlade', zaključio je dr.sc. Bejaković.
Ovo nisu jedine najavljene mjere koje se tiču građana. Očekuje se donošenje Zakona o osobnom bankrotu, a ministar rada nedavno je dao nadu i građanima s najnižim primanjima, najavom da bi i minimalna plaća uskoro mogla porasti.
HNB: Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava
Grčić: Nema dodatnih opterećenja proračuna
Pitali smo gosta ministra Grčića u Dnevniku Nove TV odakle onda novac za sve ove Vladine poteze ako smo stalno slušali kako je deficit golem.
Vlada se i danas zadužila za milijardu i tristo milijuna kuna kroz trezorske zapise, što je bilo planirano, ali znatno manje.
'Jedina stavka koja ide direktno na proračun je Imunološki zavod, nakon što smo godinu dana tražili privatnog partnera koji se nažalost nije pojavio. Morali smo donijeti stratešku odluku da zadržimo tu firmu u državi, i 2 milijarde kuna već su u sustavu za znanstvene novake. To nije novi trošak, to je zadržavanje novca koji je tu, za njegovu namjenu u istraživačkoj zajednici', kaže Grčić i dodaje da 'niti jedna kuna iz proračuna neće biti angažirana u rješenje problema s frankom.'
'Ove naknade za siromašne građane i struju ne idu iz proračuna, i uskoro ćete vidjeti da ćemo ta sredstva osigurati iz HEP-a. Za toliko će biti umanjena dobit ovog javnog poduzeća da pokrije mjesečne troškove, to jest po 200 kuna za siromašne obitelji', kaže ministar i uvjerava da nema dodatnih opterećenja proračuna.
Hoće li se možda jednokratno posegnuti za novcem iz mirovinskog fonda, točnije drugog stupa mirovinske štednje?
To je mjera koja je najavljena još kod ministra Slavka Linića. Prošle godine smo povukli 3 milijarde, a ove 2 milijarde kuna. Te su uredbe sutra na dnevnom redu, a radi se o vojsci i policiji, dakle ljudima s beneficiranim radnim stažom, koji će birati hoće li u prvi i u drugi stup, ili samo u drugi koji im nudi veću mirovinu u budućnosti. To je prijenos njihovih sredstava u drugi stup.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
