Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom o izvješću o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2010. do 31.prosinca 2015. godine, nakon čega bi trebalo uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.


Umirovljenički fond osnovan je 1998. godine kako bi se korisnicima mirovina ili njihovim nasljednicima iz prvoga nasljednog reda svake godine isplaćivale svote pojedinačnih obeštećenja.

Obeštećenja su se isplaćivala na temelju dvaju modela – modelu A prema kojemu se isplata polovine svote obeštećenja obavljala u roku od dvije godine te modelu B prema kojemu se obeštećenje obavljalo u roku od šest godina, s počekom od dvije godine.

HPB Invest d.o.o., Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom 19. prosinca 2013. isplatilo je posljednju, šestu ratu obeštećenja umirovljenicima te je Hrvatska, kao osnivač Fonda, izvršila svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Fonda, navodi se u izvješću.

Na dnevnom su redu i izvješće o radu saborskog Odbora za predstavke i pritužbe za 2016. godinu, kao i godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2015. godinu.

Tijek sjednice pratite u nastavku. 

Izmijenjen Zakon o kaznenom postupku

14:00 Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o kaznenom postupku (ZKP). Nije prihvaćen amandman SDP-ova Peđe Grbina da se primjena cijelog zakona odgodi na 1. prosinca 2017. kako bi se svi koji će zakon primjenjivati mogli pripremiti.

Izmjene ZKP-a donose nekoliko novosti, ispitivanju u policiji daje se dokazna snaga u daljnjem postupku, a ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima se uređajem za audio-video snimanje. Snimak postaje dokaz u kaznenom postupku.

Razgraničen je pojam žrtve i oštećenika, ojačana su prava žrtava, primjerice pravo na zaštitu od zastrašivanja, pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode itd.

Promjena ima i u institutu jamstva, istražni zatvor mogao bi se ukinuti i zamijeniti jamstvom samo u slučaju ako je određen zbog toga što je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo u bijegu ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći. Stav je kako bi institut jamstva, kao mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, svakako trebalo regulirati znatno restriktivnije u odnosu na postojeće rješenje.

Grbin: Sudovi će za 15 dana primjenjivati zakon

"Predložene izmjene vrlo su opširne, imaju 137 članaka, mijenja se gotovo četvrtina zakona, pa tražim da cijeli zakon, a ne samo šest njegovih članaka, stupi na snagu 1. prosinca 2017., rekao je Grbin, tumačeći kako će za 15 dana svi sudovi morati primjenjivati zakon. Nismo se za to pripremili, nastat će šteta po funkcioniranje kaznenog sudovanja" rekao je Grbin čiji amandman, ipak, nije prošao.

Sabor je izglasao izmjene Prekršajnog, Zakona o USKOKU-u, Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, odlučio da prestaje važiti Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Jednoglasno je (sa 122 glasa 'za') donio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu čiji je cilj povećati transparentnost i usporedivost bankarskih naknada, uspostaviti pravila za prebacivanje računa unutar države, olakšati prekogranično otvaranje računa.

Banke će, naime, morati potrošaču, prije nego ga obveže ponudom ili okvirnim ugovorom o računu, dati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge. Popis od najmanje 10, a najviše 20 takvih usluga povezanih s računom za plaćanje utvrdit će HNB. Banka će najmanje jednom na godinu morati besplatno dati potrošaču izvješće o obračunatim i plaćenim naknadama i kamatama.

Sabor bez odbora za budućnost

Sabor je izmijenio svoj Poslovnik, status radnog tijela dobiva i stalno Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. Izaslanstvo će, umjesto Milorada Pupovca (SDSS) voditi Robert Podolnjak (Most).

Sabor nije prihvatio prijedlog Živog zida da Sabor dobije i Odbor za budućnost.

Takav odbor nedostaje, a 'napravljen' je po uzoru na Finsku, njegova bi zadaća bila pratiti i analizirati svjetske trendove u tehnologiji, biologiji...., kako nas ti trendovi ne bi zatekli, tumačio je Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ).

Sabor je prihvatio više izvješća, među njima Godišnje izvješće o obrani za 2016., te Izvješće HAZU-a za prošlu godinu.

Potvrdio je i izmjene u sastavima saborskih odbora, pa će tako u Odboru za zakonodavstvo umjesto Peđe Grbina 'sjediti' nezavisna Anka Mrak Taritaš, a u Odboru za rad umjesto Predraga Matića (SDP) Mostov Ivan Kovačić.

Dražena Bošnjakovića, koji je postao ministar pravosuđa, Sabor je razriješio članstva u Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) u koji je ušao iz zastupničkih redova.

Uvod u smjenu pravobraniteljice za djecu

13:00 Sabor je proširio dnevni red sa 16 novih točaka, a dio oporbe žestoko se usprotivio hitnoj proceduri za Zakon o pravobranitelju za djecu. Tvrde da vladajući njime žele otvoriti prostor za smjenu pravobraniteljice Ivane Milas Klarić jer im je politički nepodobna.

Usprotivo se tako Kub nezavisnih zastupnika i HSU-a. "Očito je da se izmjene odnose na penalizaciju pravobraniteljice za djecu ukoliko vladajuća većina iskaže rezervu ili negativan stav prema izvješću. To je zapravo politička represija", rekao je nezavisni Goran Beus Richembergh, optužujući vladajuće da uvode "institut političkog silovanja".

Zamjerio im je i da nastoje smijeniti pravobraniteljicu zbog navodnog političkog pripadništva. "To je nedopustivo jer takva odredba ne postoji u zakonu koji regulira ni jedno pravobraniteljstvo, pa ni ovo. Ne jurite i ne pokazujte svima ovaj primitivni politički cilj", poručio je.

Brutalan obračun s nepodobnim pravobraniteljima

Hitnosti procedure usprotivila se i SDP-ova Sabina Glasovac. "Smatramo da se kroz hitnost procedure želi otvoriti prostor za hitnu eventualnu smjenu pravobraniteljice za djecu kroz neprihvaćanje njezinog izvješća i mislimo da to ne biste trebali raditi na ovako brutalna način, da se obračunavate sa nepodobnim pravobraniteljima", rekla je Glasovac, dok Ines Strenja Linić iz Mosta smatra da zakon treba ići po redovitoj proceduri. "Pravobraniteljica će, biti jedna od rijetkih koja će biti smijenjena nakon što se ne prihvati izvješće, za razliku od nekih čija su izvješća bila loša i nismo im skidali glave, a trebali smo", poručila je.

Hitnosti postupka usprotivio se i zastupnik talijanske manjine Furio Radin, napominjući kako je pravobranitelj autonoman i nezavisan po definiciji. "Trebao bi odraditi svoje mandate uvijek i bez obzira na vlade koje se mijenjaju", rekao je Radin.

Gordan Jandroković, HDZ-ov predsjednik Sabora, tvrdi da oni ne prijete. "Nikome ne prijetimo, obratili ste se izravno da netko nekom prijeti, nego ćemo sukladno proceduru glasovati o hitnosti", uzvratio je Jandroković na prozivke, a nakon toga je saborska većina izglasala hitnost postupka za spomenuti zakon.

Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 2010. do kraja 2015.

10:30 Gordan Maras, SDP-ov zastupnik, kritizirao je to što je HDZ-ova vlast prodajom dionica Ine, HT-a i Plive namirivala dug umirovljenicima. "Nitko nije tjerao tada Vladu HDZ-a, pa i gospodina Šukera, da bi namirili novce za Umirovljenički fond i povrat duga, da prodaju dionice Ine i HT-a, ali i Plive", rekao je Maras, dodajući da je tadašnja vlast iskoristila priliku da bi nastavila ili dovršila privatizaciju tih kompanija.

Dodao je i da je braniteljski fond svoje dionice Ine prodao MOL-u. "Time im je omogućio da imaju blizu 50 posto i upravljaju tom kompanijom kao da se radi isključivo o njihovom vlasništvu, a Hrvatsku stavlja u poziciju da s 44 posto vlasništva nema gotovo ništa utjecaja. Nije bilo potrebe za time jer su obveze koje su se izvršavale za Umirovljenički fond od 2011. nadalje financirane iz javnih izvora, proračuna i državnih jamstava. Radi se o preko tri milijarde kuna koji su u tom periodu osigurani da bi se do kraja mogli isplatiti umirovljenici", rekao je Maras.

Njegovo izlaganje pratilo je dobacivanje HDZ-ovih Ivana Šukera i Josipa Đakića, zbog čega je Maras u nekoliko trenutaka zatražio od potpredsjednika Sabora Furija Radina da ih upozori. "Gospodin Šuker je nervozan, ima priliku tražiti repliku kao gospodin, a ne kao birtijaš", rekao je Maras. 

Silvano Hrelja Marasu je odgovorio da namirenje duga nije bilo moguće financirati novcem iz proračuna. 

10:00 "Postoji nešto malo otvorenih tužbi, ali ima sasvim dovoljno sredstava za poslovanje Fonda u 'leru' i za namirenje eventualnih sudskih sporova jer se ne radi o velikom iznosu", rekao je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, dodajući da je vrijeme da se ta priča riješi. Hrelja je rekao da će podržati izvješće.

Šuker mu je replicirao ponovivši da je "kompletan IPO Ine i HT-a otišao u tu svrhu". Dodao je da tada na domaćem tržištu nije bilo novca, a na međunarodnom se za tu svrhu nije bilo moguće zadužiti. "Nitko nije prodao nacionalne interese i obiteljsko srebro za nešto, nego naprosto da vrati hrvatskim građanima dug“, rekao je Šuker.

Hrelja je replicirao HDZ-ovu zastupniku Mladenu Karliću, koji je za Hrelju rekao da je umirovljenik. "Nisam još nikad bio u mirovini. Toplo se nadam da ću biti umirovljenik i da ću u mirovini uspjeti uživati", rekao je Hrelja, inače predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

Šuker mu je odgovorio da je Zakon o privatizaciji Ine donijela SDP-ova vlast te da Maras ne govori istinu. 

9:50 Ivan Šuker, HDZ-ov saborski zastupnik i nekadašnji ministar financija, podsjetio je da je država prodala udjele u HT-u i Ini putem IPO-a te da je novac najvećim dijelom išao upravo za povrat duga umirovljenicima.

"Često se govori da je netko prodao Inu. Dakle, treba jasno reći da HDZ nijednu dionicu Ine nije prodao MOL-u. Hrvatska s institucionalnim ulagateljima još uvijek ima više od 50 posto u Skupštini Ine", rekao je Šuker.

Glavašu skidaju imunitet

Mandatno imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora na svojoj se sjednici jednoglasno izjasnilo za skidanje imuniteta zastupniku Branimiru Glavašu kojeg čeka ponovljeno suđenje u slučajevima "Selotejp" i "Garaža". Suđenje Glavašu i ostalima trebalo je započeti u četvrtak, no to se nije dogodilo upravo zbog Glavaševa imuniteta. 

Očekuje se da će odluku MIP-a tijekom dana potvrditi i Hrvatski sabor. 

MIP je odbio zahtjev za skidanje imuniteta Branimiru Bunjcu, zastupniku Živog zida, protiv kojeg je podnesena privatna tužba zbog klevete. I dosad je praksa MIP-a bila da se u slučaju privatnih tužbi zastupnicima ne skida imunitet. (S.Ve./Hina)