Biljana Borzan gošća Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 2
Biljana Borzan gošća Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 2

Gošća Dnevnika Nove TV bila je Biljana Borzan, nedavno imenovana izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje i sigurnost hrane.


Gospođo Borzan, vi ste i liječnica, pa da odmah na početku razjasnimo, kako možemo znati je li hrana ispravna iako joj je prošao onaj datum "najbolje upotrijebiti do"?

Često se tu daju određene upute, tipa, da se pokušamo orijentirati prema mirisu, prema izgledu, je li boja promijenjena i slično, međutim, građani se često ne usude sami preuzeti odgovornost za svoje zdravlje jer nisu sigurni je li ta namirnica sigurna ili nije i vrlo često takva namirnica neopravdano završi u smeću.

Što je cilj inicijative zastupnika? Mijenjati europsku regulativu?

Tako je. Sada imamo jednu šaroliku sliku, različite države na različite načine pokušavaju riješiti ovaj problem, neke nisu napravile ništa. Mi bismo sada pokušali napraviti jedan dokument koji ide prema Europskoj komisiji gdje bi se definirali glavni problemi, gdje bi se definirala i neka rješenja, namjera je da to u konačnici završi kao jedan zakonski prijedlog koji će onda vrijediti za sve države članice kako bismo riješili ovaj problem. Prema mišljenju UN-a, problem sve većeg broja gladnih ljudi ćemo riješiti tako da hranu ne bacamo, a ne da proizvodimo sve više hrane.

U Hrvatskoj se na doniranu hranu ne plaća PDV, treba li cijeli taj postupak još pojednostaviti?

Naravno. Nažalost, pravilnik je napravljen na samom kraju mandata prošle vlade, kasnije se ništa nije događalo. Samo napraviti pravilnik nije dovoljno, što se pokazuje i u praksi, jer nismo do sada imali dobrih primjera. Očito se treba napraviti čitav sustav kako od trenutka kad se hrana treba odstraniti iz trgovačkog lanca, kada se donira, kuda s njom, na koji način, tko preuzima odgovornost. Imamo raznih primjera, Italija je napravila banke hrane koja preuzima na sebe odgovornost u trenutku doniranja jer donator ne želi biti tužen ukoliko je hrana neispravna u trenutku kad dođe do krajnjeg korisnika.

Kakve su vaše informacije, koliko se uopće ljudi odlučuje donirati hranu?

Danas u Hrvatskoj to još uvijek nije zaživjelo jer očito ljudi nisu dovoljno informirani ni educirani. U nekim državama, primjerice Danskoj, radili su veliku kampanju koja je smanjila bacanje hrane za 25 posto jer su educirali građane da nije sramota kupovati proizvod kojem istječe rok nego naprotiv da je to odgovorno građansko ponašanje. Možemo slijediti njihove primjere, ali na tome treba još puno raditi.

Kakva je sigurnost hrane u Hrvatskoj?

Sigurnost hrane je odlična mi imamo vrlo dobre institucije, počevši s Hrvatskom agencijom za hranu, koje rade stalna ispitivanja, naše inspekcije vrlo revno rade svoj posao tako da u principu bojazni nema.

A kvaliteta?

Ja radim određeno istraživanje koje ćemo uskoro prezentirati i vidjeti postoji li različita kvaliteta u Hrvatskoj u usporedbi sa zapadnoeuropskim državama.