Čitav govor premijera Plenkovića možete pročitati u nastavku:
Pročitajte i ovo
Poštovani gospodine predsjedniče Europskog parlamenta, poštovani potpredsjednici, čelnici političkih skupina, zastupnici, poštovani predsjedniče Europske komisije, dragi prijatelji, lijepo je biti ponovno s vama!
Drago mi je vidjeti prijatelje i osjetiti pozitivnu atmosferu Strasbourga.
Zadovoljstvo mi je i kao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske govoriti o budućnosti Europske unije. Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u Europskoj uniji.
To je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i za sjećanje na činjenicu da je Europska zajednica 15. siječnja 1992. međunarodno priznala Hrvatsku.
Ona se time nakon 9 stoljeća kao neovisna država vratila na političku kartu svijeta, na raskršću Srednje Europe i Mediterana.
Hrvatski narod taj dan, kao i dan pristupanja Europskoj uniji, i danas pamti s puno emocija.
Od neovisnosti do članstva u EU-u
Pad Berlinskoga zida označio je odbacivanje komunizma i pobjedu demokracije u cijeloj Srednjoj i Istočnoj Europi.
Premda smo i mi težili povratku u okrilje demokratske Europe, to razdoblje i događaji početkom 1990-ih bili su za Hrvatsku izuzetno nepovoljni i teški.
Na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bili smo, nažalost, prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije.
Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih te stotine tisuća raseljenih trajno su obilježili to bolno razdoblje.
U ratu koji je završio 1995. Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150 % od predratnog BDP-a, što je za naše gospodarstvo 20 puta više od štete koju su 2011. Japanu nanijeli strašni tsunami i potres.
Možete samo zamisliti koliko je to usporilo našu društvenu i gospodarsku preobrazbu.
Premda smo prije rata bili među najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990-ih, zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila.
Obnovila se, izgradila i danas postala jedna od europskih najatraktivnijih turističkih destinacija koju je prošle godine posjetilo 18 milijuna gostiju.
Turizam predstavlja danas 20 % našeg BDP-a i prvi smo u Europi po broju turista po stanovniku.
Kao istaknute dijelove europske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija iz Hrvatske podsjetit ću:
- na 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine,
- na Rijeku koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture,
- na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna,
- kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas ovdje sjedili u mraku.
U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One.
Hrvatska tvrtka InfoBip omogućava da 4 milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira SMS-om.
Istodobno, svjestan sam da su pred nama brojne zahtjevne strukturne reforme, koje našim građanima trebaju omogućiti bolji život.
Moja vlada odlučna je u njihovoj provedbi. Imamo pozitivne makroekonomske pokazatelje.
Bilježimo gospodarski rast od 3 posto, rast industrijske proizvodnje, ulaganja i izvoza, kao i rast zaposlenosti, plaća i socijalnih naknada.
Značajno smo smanjili javni dug, ostvarili proračunski višak te imamo najnižu nezaposlenost do sada.
Uz napore Vlade, to odražava i pozitivne učinke našeg članstva u Europskoj uniji.
Tim više, kao Vlada koja je izbore 2016. dobila na proeuropskom programu, aktivno promišljamo budućnost Europske unije.
Moja vizija Europe
Dame i gospodo,
posvetio sam 25 godina svojeg političkog djelovanja i profesionalne karijere da bih europske vrijednosti ugradio u modernu Hrvatsku.
Hrvatski narod koji je, nažalost, bio suočen s ratom, danas tim više cijeni mir.
Ne tako davno demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode.
Jasno se sjećamo što znači nemati iste prilike za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, razmjenu studenata ili tehnoloških inovacija.
Iz tog razloga danas jasno shvaćamo svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU-u.
Osobno to tim bolje vidim jer sam i sam aktivno sudjelovao u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te vodio referendumsku kampanju za naš ulazak u Uniju.
Tijekom cijele jedne godine to mi je bila prilika biti na terenu i svojim sugrađanima objašnjavati prednosti hrvatskog članstva.
U tom smislu, sa svojim dvostrukim iskustvom – onim hrvatskog i europskog zastupnika te onim hrvatskog premijera i člana Europskog vijeća – u potpunosti sam svjestan različitih interesa koji nastoje oslabiti i razmrviti europski projekt.
Ne gubeći osjećaj za političku realnost, smatram ključnim da zajedno obnovimo europske ideje, jačajući naše zajedničke politike i pri tome pametno koristeći naša proračunska sredstva.
Cilj je da naši sugrađani ne budu indiferentni prema Europi, a još manje da budu protiv nje.
Naprotiv, građani trebaju osjetiti sve njezine prednosti, prigrliti je i aktivno sudjelovati u nastavku njezine izgradnje.
To je prije svega u njihovom interesu.
Naši sugrađani trebaju jasnije percipirati prednosti koje im u njihovoj svakodnevnici donosi članstvo u Europskoj uniji.
Trebaju također bolje razumjeti smisao našeg djelovanja, kao i način i svrhu tog djelovanja na europskoj razini.
Naposljetku, građani trebaju shvatiti da je konačna svrha tog djelovanja bolje služiti općem interesu, a što se ostvaruje kroz naše zajedničko djelovanje.
Trebamo pokazati konkretnim djelima da europske institucije djeluju za sve naše sugrađane.
To se može postići samo uz potporu Europskog parlamenta.
Zato ću iskoristiti ovu priliku da vam iznesem svoju viziju budućnosti naše Europe.
Htio bih se osvrnuti na izazove s kojima se moramo suočiti, na potrebu jačanja našeg demokratskog legitimiteta, na naše vanjske prioritete, kao i na ključne unutarnje politike koje trebamo podržati odgovarajućim proračunskim sredstvima.
Dame i gospodo,
za raspravu o budućnosti Europe posebno je važan bio sastanak u Rimu na kojem smo obilježili 60. obljetnicu Rimskih ugovora i usvojili Deklaraciju koja je putokaz za našu zajedničku budućnost.
Tada je nas, europske lidere, Sveti Otac potaknuo i ohrabrio u nastojanjima da našim građanima vratimo nadu i nastavimo raditi na njihovu dobrobit.
Tom prilikom i predsjednik Tajani održao je sjajan govor na kojemu mu još jednom želim čestitati!
Izazovi
Niz je izazova s kojima se svakodnevno suočavamo i koji nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka.
Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza.
Oni u današnje vrijeme dobivaju novu dimenziju i stavljaju pred nas novu zadaću – osigurati da na njih zajedno odgovorimo.
Zajedništvo pritom ne smije biti samo zbroj država članica, nego treba biti ojačano našim nacionalnim posebnostima i individualnim dosezima.
Ono se također treba odražavati u našim zajedničkim politikama i proračunskim sredstvima, kao i u aktivnostima i sinergijskom djelovanju europskih institucija i država članica.
Proteklih godina izborne procese diljem Europe dobrim su dijelom obilježili rast populizma i europskepticizma, a što je izravna posljedica izazova o kojima sam govorio.
Nakon što smo pokazali da se s njima uspješno možemo nositi, važno je da nastavimo tim putem kako bismo spremni dočekali izbore 2019. i učvrstili vjeru u europski projekt.
O Brexitu
Gospodine predsjedniče, dame i gospodo,
zajedno moramo odgovoriti i na izazove koje postavlja povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
Kao što sam opetovano govorio u svojim nastupima prije referenduma: to smatram lošom odlukom.
To je situacija u kojoj svi gube. Gubi Ujedinjena Kraljevina. Gubi Europska unija u cjelini. Kao Europljanin, tu odluku poštujem, ali zbog nje žalim.
Izlazak Ujedinjene Kraljevine je rezultat populizma i kampanje dezinformacija, što je ukazalo na posljedice koje nedostatak informacija o Europskoj uniji ima na građane.
Nadam se da će proces u okviru Članka 50. dovesti do dogovora o urednom povlačenju kako bi se osigurala pravna sigurnost i jasnoća građanima i poslovnim zajednicama na obje strane.
Posebno je važno uređenje prava građana na načelu jednakosti.
To znači da i hrvatski građani moraju biti tretirani jednako u pristupu tržištu rada Ujedinjene Kraljevine.
Moramo zadržati jedinstvo u pregovorima.
Naš budući odnos treba se temeljiti na obostranim interesima.
Demokratski legitimitet
U daljnjoj izgradnji europskog projekta važno je osigurati demokratski legitimitet.
Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, a tu poveznicu trebamo dodatno jačati.
Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je bio moj prijatelj Jean-Claude Juncker na pobjedničkoj listi EPP-a 2014.
U kontekstu rasprave o izmjeni izbornog zakonodavstva, trebamo se zapitati jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista.
Pozdravljam prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.
U jačanju demokratskog legitimiteta EU-a važno mjesto imaju nacionalni parlamenti.
Stoga sam u Hrvatskom saboru uveo praksu plenarne rasprave nakon svakog formalnog sastanka Europskog vijeća.
To mi daje priliku da zastupnike i svoje sugrađane upoznam s najvažnijim europskim temama, pridonoseći na taj način dijalogu s građanima.
U našem daljnjem radu trebamo ojačati primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i odluke donositi što bliže građanima te stoga pozdravljam uspostavu posebne radne skupine.
O proširenju EU-a
Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja.
Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim.
Europska unija je i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti.
I to ne samo države jugoistočne Europe i Turska, nego i šireg susjedstva.
Obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.
Poštovane dame i gospodo,
drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za Zapadni Balkan.
U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put.
Radi se o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.
Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost.
To želi značajan dio njezinih građana.
I to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva.
U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima.
Zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski.
To je naš ulog u zaštitu i sigurnost europskih građana.
Globalni izazovi
Dame i gospodo,
brojni izazovi i prijetnje traže snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU-a u globalnim odnosima.
Predanost međunarodnom poretku temeljenom na poštovanju demokracije, međunarodnog prava, vladavine prava i ljudskih prava ključna je investicija u jačanje uloge Unije kao globalnog čimbenika i promicatelja multilateralizma.
Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Jednako važna je naša razvojna pomoć kojom kao globalni lideri pridonosimo ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Resurse za to imamo, a vjerujem i političku volju da to i ostvarimo.
Vanjska sigurnost i obrana
Teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica.
Tome će doprinijeti daljnje jačanje naših obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju.
Pozdravljam uspostavu stalne strukturirane suradnje u čijim projektima će Hrvatska sudjelovati.
Jačanje suradnje i koordinacije s NATO-om ostaje ključno, uz osiguranje kompatibilnosti, sinergije i učinkovitosti zajedničkog djelovanja.
Unutarnja sigurnost
Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća.
Mjere koje s tim ciljem donosimo na europskoj razini trebaju osigurati jednaki tretman svih država članica i svih građana.
Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u Schengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije.
No, otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi su uspješno riješeni.
Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u Schengenski prostor.
U tom kontekstu podržavamo i ulazak Bugarske i Rumunjske.
Naša je ambicija ispuniti Schengenske kriterije što skorije i time otvoriti put političkoj odluci Vijeća.
U tom pogledu računamo na političku podršku Europskog parlamenta.
To je važno i za Hrvatsku i za sigurnost cijele Europske unije, te ne bi smjelo biti predmet bilo kakvog povezivanja s nekim drugim nevezanim procesima ili temama.
O migracijskim izazovima
Poseban izazov prošlih godina je onaj migracijski koji nema samo sigurnosnu, nego i humanitarnu dimenziju.
Iako bilježimo smanjeni broj ulazaka na područje Europske unije, i dalje moramo biti na oprezu te nastaviti ulagati u vlastite kapacitete za nošenje s tim izazovom, kao i pomagati državama izvora migracija.
Za uspješan odgovor na ovaj izazov potrebno je završiti reformu Europskog sustava azila.
Solidarnost treba ostati jedan od temelja našeg djelovanja.
U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja.
Strateški partneri
Gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici,
Europska unija je 2004. činila trećinu svjetskog BDP-a, a danas čini manje od njegove četvrtine.
Potrebno je nastaviti raditi na sklapanju trgovinskih ugovora s trećim zemljama jer je to ulog u daljnji gospodarski rast i prosperitet naših građana.
Važno je jačati odnose s ključnim strateškim partnerima, te dalje produbljivati transatlantske veze.
Unutarnje tržište
Jedno od naših najvećih postignuća je naše unutarnje tržište.
Ono je u srcu europskog projekta i ključno za konkurentnost i rast naših gospodarstava.
Nakon više godina zastoja zbog globalne financijske krize i recesije, vratio se gospodarski rast.
U Davosu je prije dva tjedna konstatirano da raste svjetsko, raste europsko, ali i hrvatsko gospodarstvo.
Važno je zadržati taj trend.
Mjere koje proizlaze iz Strategije jedinstvenog tržišta naša su zajednička odgovornost.
Na unutarnjem tržištu potrebno je zaustaviti diskriminatornu praksu standarda u kvaliteti hrane i ostalih proizvoda – ne mogu i ne smiju postojati dvije kategorije potrošača.
Uz intenziviranje mjera za produbljivanje unutarnjeg tržišta u svim aspektima, potrebno ga je i prilagođavati suvremenim izazovima, posebice digitalnom dobu.
Trebamo čim prije izgraditi funkcionalno jedinstveno digitalno tržište kako bismo dali poticaj novim poslovima, te povećali konkurentnost, ulaganja i inovacije.
Hrvatska tome daje svoj doprinos razvojem javnih elektroničkih usluga, imamo ih 185.
Posebno smo ponosni na usluge poput e-recepta u zdravstvu, koji su prepoznale i druge države, kao i uslugu e-novorođenče, koja od prošlog tjedna omogućuje i prijavu rođenja djeteta preko Interneta.
O radu i socijalnoj politici
Gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici,
1960. svaki 7. stanovnik svijeta živio je na području današnje Europske unije, dok danas u njoj živi tek svaki 15. stanovnik svijeta.
Prema projekcijama Eurostata, 2060. na istom području živjet će tek svaki 20. stanovnik svijeta.
Dokaz je to sve lošije demografske slike Europe što uzrokuje brojne izazove za naše države, uključivo na području rada i socijalne politike.
Jedno od naših postignuća je i naš socijalni model, koji trebamo dodatno unapređivati, njegujući pritom dijalog sa socijalnim partnerima i socijalnu koheziju.
Pred nama je primjena načela Europskog stupa socijalnih prava, kao temelj uspostave pravednog tržišta rada i sustava socijalne sigurnosti te brige o našim umirovljenicima.
Držim da se samo punom primjenom relevantne pravne stečevine na cijelom unutarnjem tržištu ostvaruje puna jednakost država članica i njihovih građana, što uključuje i pristup tržištu rada.
Energetika i okoliš
Moramo nastaviti graditi Europsku energetsku uniju i osigurati našim građanima pristup održivoj, sigurnoj i cjenovno dostupnoj energiji.
Za uspostavu Energetske unije važan je razvoj strateških energetskih projekata usmjerenih k diversifikaciji i sigurnosti opskrbe.
Ovdje posebno ističem projekt LNG terminala na Krku, kao strateški projekt moje Vlade i Europske unije, koji će Hrvatskoj dati posebno mjesto na energetskoj karti Europe.
Istovremeno trebamo omogućiti prelazak na niskougljični razvoj gospodarstva te raditi na provedbi svih mjera iz Pariškog sporazuma.
Europska unija treba zadržati vodeću globalnu ulogu u prelasku na čistu energiju.
U Hrvatskoj, u kojoj je 1895. izgrađena prva hidroelektrana u Europi, danas dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.
Istodobno u potrošnji energije, udio iz obnovljivih izvora već je na razini od 29%, što je gotovo na razini cilja koji smo si zajedno odredili za 2030. godinu.
O prometnoj povezanosti i Pelješkom mostu
Za održivo europsko gospodarstvo značajnu ulogu ima i prometna povezanost, kako svih dijelova Europske unije, tako i s našim susjedstvom.
Stratešku prometnu važnost ima projekt izgradnje Pelješkog mosta, kojim se povezuje Dubrovnik s ostatkom Hrvatske i Europske unije.
On kao i drugi vidljivi projekti financirani novcem Europske unije najbolje približavaju Europsku uniju građanima, stoga radimo na daljnjem poboljšanju apsorpcije europskih fondova.
Financije i VFO
Naravno, svi naši ciljevi, politike i ambicije, odnosno sve ono što radimo zahtijeva odgovarajuća financijska sredstva.
U planiranju sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebamo poći upravo od toga kakvu Europsku uniju želimo. Za mene je to:
1. Rast. Europska unija koja osigurava gospodarski rast i razvoj svojih članica, koja je globalno konkurentna, u kojoj raste zaposlenost, posebno mladih.
2. Kohezija. Unija koja potiče uravnotežen razvoj članica i regija, koja izgrađuje ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
3. Sigurnost. Unija koja pruža sigurnost svojima građanima, štiti svoje vanjske granice, i sposobna je odgovoriti na sve sigurnosne ugroze.
4. Istraživanje i razvoj. Unija koja ulaže u obrazovanje, kulturu i stvaralaštvo, istraživanje i razvoj, koja se prilagođava suvremenim izazovima i digitalnoj ekonomiji.
5. Financije. Unija koja je financijski stabilna, održiva i koja je sposobna građane zaštititi od mogućih financijskih kriza vodeći se pritom načelom solidarnosti.
6. Globalni akter. Unija koja je ključni politički akter u globalnom upravljanju, s obrambenim sposobnostima, promotor slobodne trgovine, lider u razvojnoj pomoći, zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
U sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru temeljni princip financiranja treba biti europska dodana vrijednost.
Elemente postojećeg sustava vlastitih sredstava koji dobro funkcioniraju i koji odražavaju načela jednostavnosti i transparentnosti trebamo zadržati.
U kontekstu uvođenja novih vlastitih sredstava, trebamo izbjeći stvaranje dodatnog poreznog opterećenja za građane.
EMU i euro
Premda još nije članica euro-područja, Hrvatska želi pridonositi daljnjem razvoju Ekonomske i monetarne unije.
U lipnju 2017. Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, te nastavlja provedbu Nacionalnog programa reformi s ciljem ubrzanja realne konvergencije prema europodručju i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Pridruživanje europodručju strateški je cilj Hrvatske.
Vlada i Hrvatska narodna banka prezentirali su Strategiju uvođenja eura, čime su otvorene javne konzultacije.
Hrvatska već ispunjava skoro sve kriterije za uvođenje eura te je naš cilj ulazak u tečajni mehanizam ERM II što prije.
Hrvatski sabor je u siječnju ove godine ratificirao Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, a ja sam u prosincu prošle godine prvi put sudjelovao na Eurosamitu.
O budućnosti EU-a
Gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici,
zaključno želim istaknuti da dijalog koji vodimo o budućnosti Europske unije držim važnim toliko koliko i ishod ovog procesa.
Vidjeli smo dokumente za promišljanje koje je izradila Europska komisija.
Osluškujemo naše građane, razgovaramo na razini parlamenata i vlada.
O mnogim idejama se razgovara i različiti scenariji se razmatraju.
Naš put u budućnost treba biti put prema naprijed, ne prema natrag.
Hrvatska je ušla u Europsku uniju da tu ostane i da zajedno s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt.
Hrvatska koja je toliko težila povratku u okrilje Europe danas želi biti dio njezinog najužeg kruga.
Zato smo odlučili sudjelovati u PESCO-u i zato su naši sljedeći ciljevi Schengen i europodručje.
Na tome svakodnevno predano radim uvjeren da je to najbolje za hrvatske građane.
U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika.
Za kredibilitet europskog projekta i naš ugled u svijetu nužno je da djelujemo kao obitelj prožeta međusobnim povjerenjem.
Izuzetno je važno da države članice koje imaju različita otvorena bilateralna pitanja njihovom rješavanju pristupe u dobroj vjeri i konstruktivno.
Kompromis je temelj na kojem je sazdana Europska unija.
Hrvatskoj je važna uključivost – koliko god brzo ili daleko išli u našim integracijskim procesima, svaki proces treba biti otvoren svim članicama pod jednakim uvjetima.
Naša postignuća naše su najjače oruđe u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno.
Snažna Europa prije svega podrazumijeva snažne države članice.
Istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana.
Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije.
Predsjedanje Vijećem 2020.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. prilika je za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.
Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje.
Radujem se suradnji s Rumunjskom i Finskom u okviru Trija te intenzivnoj suradnji s Europskim parlamentom.
Hrvatska će preuzeti Predsjedništvo nakon ustrojavanja novih institucija i naš će zadatak biti daljnji razvoj europskog projekta.
Sa svojim vrijednostima i slobodama, jednakosti i načinom živote te visoko konkurentnim socijalnim tržišnim gospodarstvom, Europa se treba ponovno afirmirati kao uzor koji će inspirirati ljude diljem svijeta u izgradnji bolje budućnosti.
Na nama je da to učinimo!
Hvala vam.
Polusatni govor
Europski parlament organizira niz rasprava o budućnosti Europske unije, a predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković drugi je europski čelnik po redu koji se obraća zastupnicima. Prvi je prošli mjesec bio irski premijer Leo Varadkar, a na plenarnoj sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.
Kako doznajemo iz Vlade, premijer bi trebao govoriti oko pola sata i to na čak pet jezika. Osim na hrvatskom, govorit će još i na talijanskom, engleskom, francuskom i njemačkom. U svom govoru će se dotaknuti proširenja EU-a s posebnim naglaskom na BiH, što ne čudi s obzirom na to da u utorak Europska komisija predstavlja strategiju za Zapadni Balkan. Taj se dokument finalizirao do posljednjeg trenutka.
Predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u veljači očekuje dinamična vanjskopolitička aktivnost. U Strasbourgu će u utorak, uz sudjelovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, razgovarati s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem te s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom.
U Bruxellesu će 14. veljače sudjelovati na sastanku kolegija Europske komisije te održati sastanke s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
Sudjelovat će i na neformalnom sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu koje će raspravljati o institucionalnim pitanjima i budućnosti financiranja EU-a 23. veljače 2018. Ujedno će se 22. veljače sastati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
