Plenković: ''Kako je dron završio u Zagrebu? To treba utvrditi. Je li to greška, sabotaža ili...''

''Drago mi je da je ministar Paladina jutros predstavio plan ubrzanja obnove - to je njegova ključna zadaća. Također, intenzivira se provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti'', istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade te je podsjetio i da je početkom tjedna obilježen Svjetski dan Roma.

''NDH predstavlja negaciju svih ustavnih vrednota RH''

"Progon Roma i Židova ozakonjen je 31. travnja 1941. u NDH rasnim zakonima. NDH je bila fašistička, totalitarna država trajno obilježena zločinima i terorima. Ona je, nažalost, dio naše povijesti na koju trebamo podsjećati i bvezuvjetno osuđivati. Zbog svog karaktera, NDH predstavlja negaciju svih ustavnih vrednota RH. Svako povezivanje današnje Hrvatske s ustaškim režimom i poricanje zločina je povijesno netočno, za Hrvatsku štetnu, a za našu Vladu neprihvatljivo'', poručio je Plenković.

Podsjetimo, Ministarstvo hrvatskih branitelja ogradilo se od izjave svog izaslanika Matka Raosa na obilježavanju HOS-ove obljetnice u Splitu kako "ne bi bilo današnje Hrvatske da nije bilo 10. travnja 1941''.

Što se tiče protjerivanja ruskih diplomata iz Hrvatske, poručio je da je ''to jasna poruke Hrvatske Rusiji zbog agresije u Ukrajini" i dodao da je broj ruskih diplomata reduciran na broj diplomata koji Hrvatska ima u Moskvi.

Podsjetio je da Hrvatska dan ranije izdala obveznicu na međunarodnom tržišta i istaknuo: "Postignuti uvjeti potvrda su statusa Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja te dokazuju snažno povjerenje ulagatelja u kvalitetu hrvatskog duga na međunarodnom tržištu, što je u konačnici omogućilo da upravo Hrvatska otvori put izdanjima euroobveznica i ostalim državama u regiji".

Podsjetimo, ostvarena je potražnja u ukupnom iznosu od gotovo tri milijarde eura te je interes za upis prikupljen od najkvalitetnijih investitora.

Izdanje je po njegovim riječima realizirano u uvjetima i okolnostima rastuće inflacije, zaoštravanja monetarnih politika centralnih banaka i posljedično rasta kamatnih stopa i prinosa na tržištu i agresije Rusije na Ukrajinu pri čemu je interes međunarodne investicijske zajednice bio je vrlo značajan.

Što se tiče razgovora koji se vode sa sindikatima, poručio je. ''Mislim da smo razinu socijalnog dijaloga podigli na najveću moguću razinu. Nastavak pregovora sindikata javnih i državnih službi o sklapanju kolektivnog ugovora održat će se 26. travnja. Osobno ću primiti predstavnike sindikata i vjerujem da ćemo pronaći dobro rješenje''.

Poručio je da Vlada pokušava suzbiti rast cijena tako da udar na građane bude što manji i podsjetio: ''Ublažili smo rast cijena plina i struje, napravljene su mjere gdje je država napravila maksimalne napore. Kad gledamo sve mehanizme koje smo iskoristili kod cijena goriva, ona su jeftinije više od dvije kune po litri nego što bi bilo da nismo poduzeli mjere''.

''Gotovo da nema segmenta u kojem nismo reagirali'', poručio je Plenković te opet pozvao trgovce da vode računa o cijenama i pokažu društvenu odgovornost u ovim izvanrednim okolnostima.

Govoreći o velikoj policijskoj akciji vezanoj za šverc tonu i pol kokaina iz Južne Amerike naglasio je: ''Smatram da je Hrvatska država koja je sigurna destinacija, s dobrim pokazateljima stanja sigurnosti i želim zahvaliti policiji i pohvaliti borbu protiv organiziranih skupina''.

Pročitajte i ovo Posjetio tvrtki u Lučkom Zoran Milanović želi bržu rekonstrukciju Vlade: "Ministri su na teškim drogama..."

''Ono što smo uzimali kao zdravo za gotovo, više nije tako''

Osvrnuo se i na dio rezultata istrage o padu drona usred Zagreba koje je dan ranije iznijelo Županijsko državno odvjetništvo, a prema kojima je letjelica na sebi imala aviobombu s upaljačem te je nakon udara došlo do eksplozije, no nije utvrđeno što je točno eksplodiralo. 

''Bitno je da smo čuli ono što smo govorili cijelo vrijeme. Pozivam sve aktere na ozbiljnost koju zagovaramo cijelo vrijeme. Na Zagreb se baš kad se u Bruxellesu dogovarala rezolucija o agresiji Rusije u Ukrajini, srušila letjelica koja je bila naoružana aviobombom s upaljačem i prilikom pada je bilo eksplozije. Svi detalji su izrazito bitni jer potvrđuju sve ono što smo komunicirali, a komunicirali smo istinito i točno. Nastavljamo utvrđivati kako je letjelica završila baš u Zagrebu, je li riječ o grešci, sabotaži ili namjeri'', kazao je Plenković i dodao da će taj proces trajati.

"Razgovaramo s partnerima a da smo ozbiljno shvatili tu poruku vidjeli ste iz brze reakcije naših saveznika i preleta američkih i francuskih ratnih zrakoplova, koji su poslali signal da su naši najsnažniji saveznici u okviru NATO-a i EU-a spremni pomoći Hrvatskoj u zaštiti", rekao je Plenković.

Istaknuo je da će Vlada nastaviti s ulaganjem u obranu, a ovogodišnji proračun Ministarstva obrane iznosi oko 7,2 milijarde kuna i najveći je posljednjih godina: "Ta poruka je posebna važna u smislu nastavka jačanja i ulaganja u protuzračnu obranu i sigurnost hrvatskog neba koja je nakon ovih okolnosti dobila novu dimenziju - ono što smo uzimali kao zdravo za gotovo, više nije tako".

Pročitajte i ovo OD RADARA DO RENDGENA Plenković: ''Ne znam otkud ta nebulozna teza da bih Paladina birao pod nečijom ucjenom''

Vlada je odobrila i dala jamstvo za kredit radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, a dala je i prethodnu suglasnost za ugovor o predfinanciranju i najmu za nabavu sedam dizel - električnih motornih vlakova.

HŽ Infrastruktura se kod HBOR-a zadužuje za 200 milijuna kuna, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,80 posto, a država za taj kredit daje odobrenje i jamstvo. Poček kredita je tri, a rok otplate glavnice deset godina u šestomjesečnim ratama.

Novcem iz kredita planira se financirati obnova i modernizacija željezničke infrastrukture. Ukupna kreditna zaduženja HŽ Infrastrukture na dan 31. siječnja 2022. godine iznose 1,78 milijardi kuna.

Vlada će iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište pustiti 32.000 tone dizelskog goriva

Vlada je dala suglasnost i za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIMA-a u iznosu od 31 milijuna eura radi nabave sedam dizel – električnih motornih vlakova od Končara.

Otplata je jednokratna, nakon 15 godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,68 posto i uz pravo vlasništva nad sedam vlakova do konačne otplete, koje služi kao jamstvo otplate kredita.

Vlada je odlučila da će iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište pustiti 32.000 tone dizelskog goriva. Agencija za ugljikovodike će iz obveznih zaliha na tržište pustiti 12.000 tone dizelskog goriva do kraja travnja te 20.000 tona do kraja svibnja 2022. godine.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić podsjetio je da je 1. travnja 2022. održan sastanak Međunarodne agencija za energiju (IEA) na kojem je dogovoreno da će se otpustiti 120 milijuna tona nafte iz obveznih zaliha s ciljem slanja jedinstvene i snažne poruke svjetskim naftnim tržištima da neće biti manjka u zalihama kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.

Iako Republika Hrvatska nije članica Međunarodne agencije za energiju i nema obvezu, može sudjelovati u drugoj zajedničkoj koordiniranoj akciji s 32.000 tona dizelskog goriva, odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 238.000 barela.

Vlada odbila prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja trojici ministara

Vlada je predložila Saboru da odbije prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću te ministrima Josipu Aladroviću i Tomislavu Ćoriću. ''Prijedlog naravno odbijamo'', rekao je Plenković.

U očitovanju, objavljenom na Vladinim internetskim stranicama, stoji Vlada predlaže Saboru "da odbije ovaj bespredmetni prijedlog budući da je rekonstrukcija Vlade najavljena prije nego što su revni inicijatori ovog prijedloga jedva uspjeli prikupiti Poslovnikom Hrvatskoga sabora zahtijevani broj potpisa. Kasno".

Podsjetimo, prijedlog je u saborsku proceduru upućen na inicijativu Mosta, a potpisao ga je 31 oporbeni zastupnik i zastupnica.