Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 4,1 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao u srpnju, čime je prekinut tromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i u osmom mjesecu bila među najvišima u eurozoni.
Na pitanje o inflaciji, ekonomski analitičar Petar Vušković za DNEVNIK.hr kaže: "Inflacija je i dalje naš najlošiji makroekonomski pokazatelj.
Cijene mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena porasle su za 4,6% u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ponovno smo prema kriteriju rasta inflacije među najlošijim državama u Europi. Nije povoljno to što cijene hrane rastu jer ono predstavlja i najveće opterećenje za naše novčanike.
Sezonski efekti te struktura trgovine stvaraju intenzitet rasta cijena hrane. Rast cijena hrane je bio očekivan, ljeti je on najviše izražen. Vjerujem da je vrhunac prošao i da će sada sljediti pad cijena hrane, čak štoviše trgovci su već najavili akcije smanjivanja cijene hrane. Završetkom ljeta, cijena hrane pada, ali sada dolazi pitanje rasta cijena energenata, naravno zbog početka sezone grijanja.
Stalno smo u začaranom inflacijskom krugu", upozorava.
Ipak, očekuje se da bi godišnja stopa inflacije trebala biti oko 3.4% u 2025., a iduće 2026. godine se očekuje da će pasti na 2%.
"Kada inflacija padne ispod 2% smatrati će se da smo ovladali inflacijom. Nisam siguran koliko će ono biti moguće bez intervencije države", napominje.
Građani su u svakodnevnom šoku zbog cijena, posebice cijena hrane, a moglo bi se reći i da je Vlada izgubila bitku s inflacijom. Na pitanje, je li Vlada mogla odlučnije krenuti u borbu, odgovara:
"Vlada se istodobno borila protiv inflacije, ali ju je i stvarala. Kada zaposlenicima u javnom sektoru rastu plaće, njihov raspoloživi dohodak raste, a to povećava osobnu potrošnju. Rast osobne potrošnje je stvorio pritisak na cijene dobara i usluga poglavito što javni sektor zapošljava velik broj ljudi u Hrvatskoj. Stvorio se i sekundaran efekt; povećanje plaća u javnom sektoru poticao je rast plaća u privatnom sektoru jer je privatni sektor nastojao zadržati radnike".
Čekaju li nas uskoro novi šokovi?
"Mislim da samo već inflaciju prigrlili bez da smo korigirali naše potrošačke navike. Dobro je da poslova ima jer oni stvaraju imunitet dohodaka od inflacije- Mislim da daljnjih večih inflacijskih šokova neće biti, ali će biti pritisaka. Ti pritisci će dolaziti zbog rasta cijene energije te potencijalnih geopolitičkih rizika.
Geopolitički rizici danas imaju presudan utjecaj na inflaciju jer određuju cijene energenata i hrane.
Rat u Ukrajini poremetio je opskrbu plinom, naftom i žitaricama, dok napetosti na Bliskom istoku često uzrokuju skokove cijena nafte zbog straha od prekida isporuka".
Ono što bi ipak moglo uzdrmati i dodatno stanjiti novčanike je najavljeno rezanje subvencije građanima.
Vlada petu godinu za redom subvencionira cijenu struje plina i grijanja preko toplane, a sada je tome, prema najavi premijera Plenkovića, došao kraj.
Za sada nije poznato što se točno ukida, u kojoj mjeri, za koga, pa ni koje mjere bi mogle ostati, ali moguće je da za većinu građana računi za struju, plin i grijanje budu znatno, znatno viši.
No, cijena energenata ovisi i o mnogim drugim faktorima.
"Treba uzeti u obzir i strah od blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi 20 % svjetske nafte. Cijena energije ovisi i o klimatskim promjenama. Velike suše smanjuju proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Kada vodostaji rijeka i akumulacijskih jezera padnu, hidroelektrane raspolažu s manje raspoložive vode za pogon turbina.
To znači da proizvode manje električne energije što direktno utječe na rast cijena električne energije na burzama. Rast energije direktno povećava operativne troškove tvrtki. One taj trošak prevaljuju na tržište kroz novi rast cijena proizvoda. Dakle treba biti svjestan rizika te ukoliko Vlada bude trebala intervenirati imati će legitimitet nas ekonomista", poručuje Vušković.
Očekuje se da će neke mjere pomoći ipak ostati. Primjerice, socijalno najugroženiji primali su energetski dodatak od 70 eura, a očekuje se da će pomoć dobivati i ubuduće.
"Iz socijalne perspektive, cilj ovoga je amortizirati udar inflacije na kućanstva s najmanjim prihodima.
Ako su mjere dovoljno ciljane i usmjerene prema ranjivim skupinama, njihov učinak na ukupnu inflaciju bit će ograničen, jer se time ne stimulira šira potrošnja, nego samo sprječava pad životnog standarda najugroženijih.
Mislim da bi paket pomoći trebao ići ponajviše prema umirovljenicima. Već se špekulira o ukidanju oporezivanja mirovina.
Smatram da su mirovine naknada za već odrađeni rad i da ih ne bi trebalo oporezivati.
Umirovljenici su tijekom svog radnog vijeka već plaćali poreze na dohodak, pa mi se sadašnje oporezivanje mirovina čini kao ekonomski apsurd, odnosno oblik dvostrukog oporezivanja.
Svaki euro je važan umirovljenicima, pogotovo u ovim okolnostima visoke infalcije".
