Krovnoj novinarskoj udruzi sporan je i prijedlog registra novinara, prema kojem bi se odlučivalo tko uopće može raditi u medijima, a tko ne. Sporan je i plan o uvođenju posebnog poreza za oglašavanje na portalima od čak deset posto.
"Recimo da je moj nakladnik ili moja glavna urednica, da su odbili objaviti tekst o jednom saborskom zastupniku koji je pokušao podmititi novinara. On ne bi prošloga tjedna završio u Remetincu, nego bi i dalje bio saborski zastupnik jer naprosto - tekst ne bi izašao", kazao je Drago Hedl, potpredsjednik HND-a.
"Znači, registar upisnih novinara, ajmo malo ironizirati. Zamislite situaciju da kolega Drago Hedl, koji je za mene osobno najbolji hrvatski novinar zadnjih 50 godina, da on sada preda zahtjev nekom vijeću stručnjaka. Pa, pobogu, da jedan Drago Hedl dođe i preda i ovaj neki mu kaže javit ćemo ti ili nisi primljen", slikovito je opisao Hrvoje Zovko predsjednik HND-a.
Oglasila se ministrica
Nakon ove konferencije za medije oglasila se i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Pročitajte i ovo
"Ništa od onoga što je izneseno u javnost zaista nije točno i nije istinito. Izražavam veliko žaljenje da se plasiraju takve teze o jednom zakonu za koji osobno smatram da mora biti donesen zajedničkim konsenzusom", rekla je.
"Tema upisnika je bila upravo nešto o čemu smo razgovarali s novinarskim udrugama i oni su jasno na sastanku rekli - 'taj upisnik ne treba biti u zakonu', i ja sam isto tako vrlo jasno rekla da, ako takav stav bude svih, da ćemo se s time složiti i da upisnika neće biti", dodaje.
Analiza Ivane Petrović
"Ovo je dobrim dijelom pokušaj kontrole medija i novinara", smatra urednica vanjske politike i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
"Najprije bih se osvrnula na registar novinara koji je potpuno besmislen, suvišan i nepotreban. Novinari već dugo ne postoje u onom starom, konvencionalnom smislu", rekla je i dodala da o tome svjedoče i preporuke Vijeća europe, UN-a i drugih organizacija o tome da se države članice ne upuštaju u pokušaje definiranja pojma "novinar".
"Tko bi određivao tko može biti novinar, a tko ne? Neko vijeće stručnjaka? To je zamišljeno kao peteročlano vijeće koje bi imalo mandat od pet godina i djelomično bi obavljalo posao i Vijeća za elektroničke medije koje je regulator koji mora postojati prema zakonu", dodala je i istaknula kako je zanima koji bi to profili ljudi bili.
"Uopće ne znam koja je funkcija njegovog postojanja. Oni bi odlučivali u slučaju tužbe novinara, oni bi dali svoje mišljenje. Ne treba nama za to vijeće, ako netko tuži - imamo svojeg odvjetnika koji je u to jako dobro upućen i zna svoj posao", navodi Petrović.
"Ako je izvor anoniman, novinar ga mora reći svojem uredniku - ne znam zbog čega. Vjerojatno da mogu pritiskati na urednika da kažu tko je, kod nas na Novoj TV je inače praksa, mi uvijek kažemo svojem uredniku tko nam je izvor i jednako tako je i kod tužbe. Demantij, odnosno ispravak više nije prepreka za tužbu. Netko tko se smatra oštećenim može poslati demantij i istodobno nas tužiti i to tako da ima 30 dana za to", kazala je.
"U dnevnom novinarstvu je to veliki problem. Afera plin, primjerice, nije ista danas kao što će biti za 30 dana. Iako mi profesionalno kažemo da smo zvali, kontaktirali, snimimo mail, kažemo da do zaključenja izvještaja osoba se nije javila, to je maksimalno profesionalno napravljeno, za 30 dana nas ta ista osoba tuži", rekla je Petrović.
Uvođenje novog poreza
Zakon predviđa uvođenje novog poreza od čak 10 posto za oglašavanje na internetskim portalima - je li i to svojevrsni financijski reket onih koji su profitabilni? Petrović navodi kako je u prijedlogu zakona to jako nejasno napisano.
"Oni su imali zamisao da bi oporezivali velike platforme tipa Google ili Meta, što je nemoguće. Google plaća porez u SAD-u i tu je kraj. Spominje se tih 10 posto, ali ne znam na koji način će to realizirati. Na radnoj skupini je rečeno da bi se tih 10 posto uzimalo svima nama i taj novac bi se davao malim elektroničkim publikacijama i eventualno tisku", rekla je.
"Tisak također ima portale! Tisak neće izgubiti svoju publiku ako bude kvalitetan. Taj porez eventualno i jedino može plaćati HRT kao jedan od rijetkih javnih servisa koji ima komercijalne postulate poslovanja i k tome ogroman priljev živog novca koji plaćamo svi mi. Mislim da je to doista financijski reket ako se na taj način to u zakonu oživotvori", navodi.
"Vi ne možete sprječavati uspješne, uzimati im novac i smanjivati mogućnost korektnog posla", zaključila je Petrović.
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
