Vlada ima novi Prijedlog Zakona o medijima, koji je Hrvatsko novinarsko društvo danas nazvalo nezapamćenim državnim uplitanjem u slobodu medija i izravnim državnim udarom na pravila novinarstva u demokratskim državama.
HND je tim povodom organizirao konferenciju za medije.
"Radi se o tendenciji legalizacije cenzure tako da nakladnik može odbiti objaviti tekst bez obrazloženja, dok novinar mora detaljno obrazložiti zašto on odbija neki zadatak", poručili su.
"Protivimo se i uspostavi upisnica kao pokušaja uspostave kontrole nad novinarima, koji bi po nama trebali biti neovisni o svim centrima moći", dodali su.
"Smisao svakog zakona trebao bi biti da nešto štiti", započeo je svoje izlaganje Drago Hedl i dodao: "Međutim, imam dojam da taj zakon ne štiti ono što bi trebao štiti, a to su medijske slobode. On radi potpuno obrnuto."
Odbijanjem tekstova kao što su oni kada političar vozi pijan ili prima mito nakladnici bi mogli spriječiti da javnost o tome dozna i na taj način brojni ministri bili bi još na svojoj funkciji, pojasnio je.
"Novinar koji je jednom rekao tko mu informator za neki tekst, može se pozdraviti s time da će mu itko ikad išta više reći", pojasnio je i dodao da je to isto kao da tražite od svećenika da otkrije ispovjednu tajnu.
Iz HND-a su poručili kako je u novom Zakonu problematično i neprecizno definiranje dodjeljivanja financijskih sredstava pojedinim medijima. To znači da zakon ne bi spriječio, nego bi povećao netransparentno dodjeljivanje sredstava.
Pročitajte i ovo
Milanović ih naziva kartelom, Plenković im nudi poticaje
U Prijedlogu Zakona među ostalim stoji i kako bi dnevni tiskani mediji ubuduće trebali primati potpore i poticaje, dok bi portali s druge strane trebali plaćati novi porez od 10 posto na internetsko oglašavanje.
Kako bi sebi osigurali poticaje, tiskani mediji moraju imati potpisan ugovor s Hrvatskom poštom, izlaziti barem 240 dana godišnje, i to u najmanje dvije županije. Riječ je o malobrojnim novinama kao što su Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Večernji list, koje se često kritiziralo da su skloni Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću.
Kao što je ranije poručio i predsjednik Zoran Milanović, odnos provladinih medija kao što je po njegovu mišljenju Jutarnji list, koji naziva i kartelom, i Vlade temeljen je na principu ruka ruku mije.
"Njih vlada financira, oni nemaju stida, organiziraju cigansku svadbu u Splitu, ne romsku. To nije medij, tko god tamo piše, za mene nije novinar", rekao je Milanović početkom srpnja.
Prema novom HDZ-ovu prijedlogu, sva tijela državne uprave, agencije i javne ustanove morali bi 20 posto sredstava za promidžbu potrošiti na oglašavanje u tim tiskovinama.
Što se tiče internetskih portala, i oni mogu dobiti potporu, ali samo ako "imaju svoju inačicu u općeinformativnom tisku koja se dijelom preklapa u svojem urednički oblikovanom sadržaju". Drugim riječima, samo portali dnevnih novina dobivat će potporu.
Pročitajte i ovo
Vijeće stručnjaka: Koje su mu ovlasti i prijeti li cenzurom?
Tiskane novine i pripadajući im portali mogu dva puta godišnje tražiti dodatna sredstva za "kvalitetni" sadržaj i edukaciju mladih, a što spada u tu domenu, odlučuje Vijeće stručnjaka koje bira Sabor na pet godina.
To bi vijeće po novom Zakonu igralo važnu ulogu prilikom tužbi protiv novinara prilikom čega bi trebalo davati svoje stručno mišljenje, koje ne bi bilo obavezujuće, ali bi se trebalo jasno naznačiti je li uzeto u obzir.
Po novome urednici ne bi morali ni objavljivati tekstove koje pripremi novinar. Tako nakladnik dobiva slobodu bez objašnjenja odlučiti ne pisati o nekoj (ne)temi, što stvara strah od potencijalnog cenzuriranja novinara.
Ako su uopće novinari, jer će odsad o tome također odlučivati država. Vijeće stručnjaka dodjeljivalo bi prema HDZ-ovu prijedlogu dozvole za rad profesionalnih novinara i fotoreportera, a to bi bili samo oni koji su upisani u Upisnik profesionalnih novinara i fotoreportera. Upisnik profesionalnih novinara vodio bi se kod Agencije za medije, a kriteriji bi bili sadržani u Pravilniku o profesionalnom novinarstvu.
