Iako su mnogi uvjerenja da se gradi na sve strane i da je novih stanova više no ikada – situacija je zapravo sasvim drugačija. Istina je da građevina u Hrvatskoj nije produktivna, tvrdi Saša Perko, građevinski stručnjak.
"Građevina u Hrvatskoj je neproduktivna jer se oslanja na zastarjelu tehnologiju gradnje, spore administrativne procese u javnoj upravi, ima često neangažirane i nekvalificirane zaposlenike, a premalo se ulaže u inovacije i edukaciju. Projektna dokumentacija radi se samo zbog ishođenja dozvole, a ne s ciljem izrade najboljeg mogućeg rješenja za investitora. Od posljednje krize došlo je do velike fragmentacije tržišta, pri čemu su velike kompanije, koje su bile spremne ulagati značajna sredstva u edukaciju zaposlenika i inovacije, doslovno nestale. Nažalost, više od 50.000 kvalificiranih radnika otišlo je u inozemstvo. Administrativni procesi postali su izrazito spori – za građevinsku dozvolu ponekad se čeka duže od godinu dana", pojašnjava Perko.
Dodaje kako se u javnim nabavama i dalje favorizira najniža cijena, a ne kvaliteta, što dugoročno stvara brojne probleme.
"Paradoksalno je da cijene nekretnina i dalje rastu, ali razlog je vrlo jednostavan: premalo gradimo! 2007. godine na razini Hrvatske proizvodili smo 25.600 stanova godišnje, a 2023. je to bilo 16.552. Na razini Zagreba brojke su još kritičnije: 2007. smo proizveli 8895 stanova, a 2023. godine samo 2945! Kako nam cijene neće rasti ako je ponuda tako niska? Bojim se da se situacija neće značajno promijeniti u budućnosti s obzirom na restriktivniji zagrebački GUP koji nam dolazi", otkriva Perko iz grupacije DOMinvest te se čudi da u Hrvatskoj i dalje nema digitalne strategije.
Digitalna strategija je plan koji definira primjenu digitalnih tehnologija, poput BIM-a (Building Information Model tehnologija) i AI-a (umjetna inteligencija), za povećanje učinkovitosti i kvalitete u građevinarstvu.
"Hrvatska je nema zbog sporog usvajanja novih tehnologija; općenito smo društvo koje ne voli promjene. Također, problem je i nedostatak sredstava za ulaganje u edukaciju te spora tranzicija sa starih tehnologija na nove. Mnoga poduzeća, posebno manja, ne bi mogla izdržati prelazak na novu tehnologiju i vjerojatno bi propala, a sektor već ionako pati od manjka stručnjaka i zaposlenika. Ako država ne donese konkretnu strategiju i plan za digitalizaciju, i dalje ćemo imati samo pojedinačne pokušaje koji neće moći značajnije utjecati na industriju", objašnjava Perko.
Ističe kako su ključne prednosti digitalizacije brža i jednostavnija komunikacija, preciznije praćenje i evidentiranje gradnje te povećanje kvalitete.
Građevinski sektor, prema Eurostatovoj statistici, danas je devet posto manje produktivan nego 1995. godine unatoč tome što na gotovo svakom gradilištu imamo kranove, bagere, bolje alate i mobitele koji tada nisu bili toliko uobičajeni.
"Ako bi zakonodavac utjecao na ubrzanje administrativnih procesa, potaknuo veću odgovornost među projektantima i izvođačima, inicirao donošenje digitalne strategije, poticao edukaciju i inovativnost, a ponajprije ostanak teško stečenog znanja u sektoru, možda u idućim godinama doživimo manje povećanje cijena nekretnina", zaključuje Perko.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Milanović dominiraoPogledajte u kojem mjestu baš nitko nije zaokružio Primorca
-
proglašen dan žalostiFOTO U strašnoj nesreći na magistrali poginula dva mladića, išli su na posao: "Ovo je katastrofa, mi smo mali grad"
-
potrošači, oprez!Povlači se vrsta uređaja koji gotovo svi imamo u kućanstvu: "Nemojte ga koristiti, rizik je visok!"
