Milanović u Saboru: Ljudi u Hrvatskoj ne gladuju, ali jedu lošu hranu

Aktualnim prijepodnevom na kojemu će 39 saborskih zastupnika postaviti pitanja premijeru Zoranu Milanoviću i ministrima, Hrvatski sabor u srijedu je počeo novu, 15. sjednicu koja će trajati do sredine prosinca, dakle do ustavne stanke.

Pročitajte i ovo Bez dlake na jeziku Oporba se obrušila na Turudića: "Priprema teren za spas obožavane ministrice. To je skandalozno" TKO JE ZORAN MILANOVIĆ? Rijeke pravde su mu presušile, pa traži drugi mandat: Bio je divlje dijete sa zagrebačkog Trnja, znao se potući, a na faksu je prodavao usisavače

Premijer Zoran Milanović izjavio je da se ne osjeća odgovornim za prosvjede koji pred Ministarstvom branitelja traju već četvrti tjedan.

Milanović je, odgovarajući na zastupničko pitanje Ingrid Antičević Marinović (SDP) na saborskom aktualnom prijepodnevu, naglasio kako ne misli da su branitelji pred Ministarstvom izmanipulirani.

'To je potcjenjivanje i vrijeđanje nečije pameti i razboritosti. Ljudi imaju svoje razloge u koje ja ne mogu ulaziti, ali sigurno ne želim potcjenjivati. Međutim, to po nama ne može biti razlog za takvu vrstu prosvjeda i traženje ultimativne ostavke ministra i njegovih najbližih suradnika. To naprosto ne stoji, meni je žao što se otpočetka krenulo takvim ultimativnim tonom i za to se ne smatram odgovornim', kazao je Milanović.

Naglasio je da je prosvjednike pozvao na razgovor u okviru institucija te da se vrate svojim obiteljima.

'Rekli smo da nećemo dirati niti preispitivati ni jedno stečeno, zarađeno pravo. To je politika ove vlade već treću godinu i ovoga puta nema ni povoda za takvu vrstu prosvjeda', istaknuo je Milanović.

Ponovio je da razlozi za prosvjed mogu biti političke prirode, ali da ne želi prosvjednike "dovoditi u kontekst manipuliranja od strane jedne ili dvije-tri političke stranke".

'Takve ambicije sigurno postoje, ali u ovom slučaju vidim ljude od krvi i mesa sa svojim problemima, ratnim putom, invaliditetom i našim obećanjem da će biti od nas maksimalno zaštićeni, ali ne želim o tome razgovarati u ultimatumima, o tome treba razgovarati u institucijama, ako postoji problem grupe od 100 ljudi, kojeg nismo svjesni, da ga probamo riješiti. Još uvijek čekam te konkretne stvari, ali to ne može biti razlog za ovakvu vrstu nezadovoljstva. Tako državu ne možemo voditi', poručio je premijer.

Ministar branitelja Predrag Matić naglasio je da su sva prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji za 2012. i 2013. u potpunosti ispunjena, da je bilo nekoliko izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja te da su sve "bile afirmativne".

Matić je, u odgovoru SDP-ovu Franku Vidoviću koji je tražio da ministar jasno kaže koja su braniteljska prava umanjena ili dokinuta, naveo niz poboljšanja, među njima proširenje stambenog zbrinjavanja i na dragovoljce, osnivanje veteranskih centara, povećanje poticaja za preko 500 braniteljskih zadruga, uvođenje mogućnosti prekorednog stambenog zbrinjavanja, ali ne po diskrecijskoj procjeni, stipendiranje djece branitelja, itd.

Milorad Pupovac (SDSS)upozorio je na odluku Gradskog vijeća Gline, koje je na prijedlog HDZ-a, HSP-a AS i HSS-a odlučilo zabraniti komemoriranje na mjestu pravoslavne crkve u kojoj su 1941. u dva navrata pogubljeni muškarci srpske nacionalnosti.'

'Vijeće je time stvorilo situaciju za koju ne znam kako da je nazovem - sramotom, bezdušjem ili bezumljem"' kazao je Pupovac i upitao premijera što će Vlada poduzeti.

Milanović mu je odgovorio kako pretpostavlja da se glinsko vijeće srpske nacionalne manjine obratiilo Ministarstvu uprave, koje u takvim slučajevima obično procjenjuje ustavnost i zakonitost odluke gradskih vijeća i traži mišljenje Ustavnog suda.

'Pretpostavljam da će Ministarstvo to napraviti, jer je to redovna procedura, a što se tiče samoga političkog čina, slažemo se da je to ružno i tužno. To su stvari koje ne treba dovoditi u vezu s hrvatskim narodom, nego zločincima koji su to radili za svoj račun i u svoje ime', rekao je Milanović.

Naglasio je da ga kao Hrvata to ne opterećuje te podsjetio da se Hrvatska od tog razdoblja ogradila Ustavom iz 1990.

'Sve nakon toga je pitanje građanske kulture, pristojnosti, ljudske duše, a to je nešto što se ne može propisati', poručio je premijer.

'Danas u Hrvatskoj nije problem prazan želudac'

Zastupnika laburista Mladena Novaka - koji je obraćanje premijeru počeo konstatacijom da 'djeluje smireno, jer je vjerojatno doručkovao' - zanimalo je hoće li država nešto poduzeti da djeca koja su gladna, u školi dobiju obrok, ali ne po načelu da država plaća svima, pa i djeci imućnih roditelja?

Znam da su škole u nadležnosti lokalne samouprave, no djeca su briga države, rekao je Novak, aktualizirajući UNICEF-ov podatak kako 60 tisuća predškolaca živi ispod granice siromaštva.

'Poštovani gospodine zastupniče ja sam dobro koncentriran punog ili praznog želuca, a danas u Hrvatskoj nije problem prazan želudac. Ljudi i djeca imaju pun želudac, pitanje je samo čega. Jer kvalitetnija hrana u pravilu previše košta, mada ne mora previše koštati. Prema tome nemojmo biti takvi populisti i govoriti da danas ljudi u Hrvatskoj gladuju, problem je veći, ljudi i obitelji jedu. Hrane ima više nego ikada, ali ima loše hrane koja je jeftina, koja nije možda direktno štetna, ali dugoročno je štetna i to su navike koje moramo početi mijenjati u našem društvu. To ne ide na silu, to ne ide preko noći, to će trajati godinama, ali to je proces koji naprosto u jednom trenutku moramo započeti.

Centri za socijalnu skrb imaju razrađene modele, htjeli ste me unaprijed spriječiti da o tome govorim, ako netko zaista nema za obrok država odnosno Centar će se pobrinuti i imat će ga, ako je netko zaista gladan. Ali nije to glavni problem u Hrvatskoj, glavni problem je kao i u drugim državama obilje loše hrane, obilje kalorične hrane, obilje dostupne hrane i nesposobnost da se stvari razlikuju. A to je stvar odgoja i tu je škola jako bitna', rekao je premijer. 

Glavak: U državnim tijelima u Vladinom mandatu zaposleno 1000 ljudi

HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak rekla je u srijedu u Hrvatskom saboru da je u državnim agencijama i tijelima javne vlasti u mandatu aktualne Vlade zaposleno 1000 ljudi, a da nove ljude svakodnevno zapošljava i javni servis, i to na neto plaće od 17 tisuća kuna.

'Istodobno se smanjuju sredstva jedinicama lokalne samouprave, u Ministarstvu poduzetništva i obrta troši se 240 tisuća kuna za medijske i javne nastupe, poklone i rokovnike, a pod krinkom informiranja o EU fondovima. HEP je izravno dogovorio 2,5 milijuna kuna za komunikacijsku strategiju i kreativna rješenja', ustvrdila je Glavak tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva.

Premijera Zorana Milanovića upitala je - je li to transparentnost rada tijela javne vlasti i 'zašto ignorira upozorenja Europske komisije o potrebi unaprjeđenja kvalitete javne uprave i poticanja rasta BDP-a'.

'Sve pozivate na odgovornije ponašanje, kada ćete pozvati sebe', upitala je premijera zastupnica Glavak.

Milanović joj je uzvratio da podaci koje je iznijela, svjedoče o transparentnosti rada državnih tijela.

'Dokaz da je sve transparentnije nego ikada je to što imate te podatke, sve je vidljivo. Nema više skrivanja iza radnog vremena, ispod stola sa stranačkim prijateljima, to je gotovo, a ako imate nekakva druga saznanja, prijavite ih', poručio je premijer HDZ-ovoj zastupnici Glavak.

Što se tiče HEP-a, Milanović je kazao kako je riječ o državnom poduzeću koje je dijelom na tržištu.

'Njihova uprava će odgovarati za svaki poslovni potez svom osnivaču, a to je Vlada, to je država. O detaljima ne znam i u ovoj fazi ne želim ništa znati. To je redovito poslovanje, a ako nešto više znate, recite', kazao je Milanović.

Nezadovoljna odgovorom, HDZ-ova zastupnica Glavak je premijera podsjetila da je 'odobrio 10 milijuna eura za najam prostora svog ministra Zmajlovića, koji je, doduše, dobio i novu kupaonicu', a premijera je upitala i 'tko je platio detektivsku agenciju za paranoju navodnog prisluškivanja vašeg drugog ministra'.

Premijer: Datum predsjedničkih izbora vrlo brzo

Premijer Zoran Milanović nije otkrio točan datum predsjedničkih izbora, poručio je tek da će datum biti vrlo brzo određen.

'Vrlo brzo ćemo odrediti datum izbora, nadam se da tu neće biti nikakve drame, ljudi prepoznaju tko je tko', rekao je premijer HDZ-ovu Željku Reineru u saborskom 'aktualnom prijepodnevu'.

Premijer primjećuje kako izbore u posljednjih 15 godina stalno prati i pitanje hoće li biti tjedan kasnije ili ranije, hoće li biti prije ili poslije Nove godine, koliko je ljudi na skijanju, koliko na kolinju. 'Mislim da je to nebitno', rekao je Milanović.

Donijet ćemo tu odluku ovih dana, predložite nešto, uzvratio je premijer Reineru koji je podsjetio da su pripadnici aktualne vlasti ranijih godina često aktualizirali pitanje datuma izbora i potrebu poštivanja demokratskih standarda.

Te, 2011. godine Ivo Josipović je već u ožujku počeo govoriti o potrebi da Vlada čim prije objavi datum parlamentarnih izbora (održanih koncem godine), pozivajući se na poštivanje demokratskih vrijednosti, kako to da sada ne treba poštivati te vrijednosti, dva mjeseca prije krajnjeg ustavnog roka za izbore, zanimalo je Reinera.

Milanović odgovara da je demokratska praksa po tom pitanju različita, pa u sjevernoj Europi premijeri imaju pravo sazvati izbore doslovno za dva tjedna.

Milanović: Policija ne može pritiskati DORH

Premijer Zoran Milanović odbacio je danas insinuacije da je policija u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pritiskala DORH, ustvrdivši da se takvo što događalo u prošlosti, ali se sada istražne mjere ne mogu provoditi bez suda, na koji, tvrdi, ne može utjecati nitko, pa ni predsjednik Vlade.

Milanović je to rekao tijekom aktualnoga prijepodneva, odgovarajući na zastupničko pitanje neovisnog zastupnika Branka Vukšića, kojem je nejasno zašto se Bandiću na teret stavljaju samo kaznena djela počinjena nakon što je isključen iz SDP-a.

Vukšić je premijera podsjetio da je 2009. podržao Bandićevu kandidaturu, da bi kasnije govorio kako Zagrebom vlada klijentelistička ekipa. 'Kako to da ste smrad korupcije počeli osjećati tek nakon što Milan Bandić prestaje biti član SDP-a', upitao je Vukšić.

'Nisam progledao, ne znam što se događa, ne znam puno više od vas, možda nešto malo više', odgovorio je Milanović.

'Policija, koju se sada vrlo ružno pokušava prokazati, i to tri tjedna nakon što je ta akcija provedena, kao nekoga tko je sve to osmislio, po zakonu je izvođač radova, nije investitor ni projektant. Ona je to pokušala biti 2010. i 2011., kada je u roku dva tjedna protiv tri člana Predsjedništva SDP-a podnijela kaznene prijave, samostalno, bez DORH-a', ustvrdio je Milanović.

Istaknuo je kako je DORH te kaznene prijave tada rješavao mjesecima, dok ih nije odbacio, što se, kaže, danas više ne može dogoditi.

'To je bio zadnji pokušaj policije, konkretno ljudi koji nam danas dijele lekcije, da policiju stave u poziciju da vrši pritisak na DORH. To nije protuzakonito, ali je duboko nemoralno', rekao je Milanović.

Naglasio je da policija više tako ne postupa jer je izravno koordinira i usmjerava DORH, koji donosi sve ključne odluke.

'Insinuacije potpuno razotkriva činjenica da se ni jedna istražna mjera, ni jedna mjera praćenja ne može poduzeti bez suda, a to je županijski sud. Na takve ljude nitko utjecaja nema i ne može imati, pa ni predsjednik suda ni predsjednik Vlade. Previše je ljudi, karijera, sudbina i normalne ljudske sebičnosti u to uključeno da bi netko žrtvovao svoju karijeru, svoj ugled kako bi nekoga proganjao', istaknuo je Milanović.

Milanović je podsjetio Vukšića da je i on bio kandidat za gradonačelnika Zagreba. 'Građani u vama nisu prepoznali apsolutno ništa, što ne znači da su birajući gradonačelnika 2013. izabrali najboljega', uzvratio je Milanović Vukšiću.

Podsjetio je kako je Bandić iz SDP-a izbačen dvoje godine nakon što je Milanović došao na čelo stranke te naglasio da se radi o 'dilemama, izazovima i odlukama koje moraš donijeti, te stvarima koje moraš taktički prešutjeti'.

Varga: Prijavite uskraćivanje prava na abortus

Ministar zdravlja Siniša Varga pozvao je danas građane da prijave bilo kakvo uskraćivanje njihovih prava u bolnicama, pa i prava na abortus.

Varga je to rekao tijekom aktualnog prijepodneva, odgovarajući na upozorenje SDP-ove zastupnice Karoline Leaković da je sve više liječnika koji zbog priziva savjesti odbijaju raditi pobačaje. Leaković je podsjetila da je riječ o pravu koje ženama jamči zakon.

Varga je potvrdio da važeći zakoni precizno definiraju kako se ostvaruje pravo na taj medicinski zahvat i reguliraju priziv savjesti ginekologa.

'Prepoznali smo da je došlo do određenih propusta uprava bolnica i šefova ginekologije i opstetricije u određenim zdravstvenim ustanovama. Već smo odradili sastanke sa sanacijskim upraviteljima, odnosno ravnateljima bolnica da ih upoznamo s njihovim obvezama po pitanju provođenja zakona, ali i s određenim provedbenim mjerama, kako bi se ta dostupnost osigurala i u bolnicama u kojima je došlo do priziva savjesti svih liječnika', kazao je Varga.

Istaknuo je da su pravnici Ministarstva izradili naputak kako u idućem razdoblju osigurati dostupnost zdravstvene zaštite.

'Isto tako, apeliramo na širu javnost da imenom i prezimenom ili anonimno prijave bilo kakva odstupanja od ili uskraćivanja njihovih prava, jer na taj način ciljanom kontrolom možemo biti puno efikasniji, otklanjanjem bilo kakvih barijera tom medicinskom zahvatu', poručio je.

Grčić: Vlada u četvrtak o kompenzaciji za lokalnu samoupravu

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je u srijedu da će Vlada vjerojatno na sjednici u četvrtak raspravljati o mjerama kojima će se kompenzirati financijski gubici županija, gradova i općina zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak.

Kompenzacijske mjere će se vjerojatno naći na Vladi u četvrtak, a to su uvećani udjeli jedinica lokalne samouprave u porezu na dohodak, relativno mali, ali ipak uvećani udio županija u tom porezu i preraspodjela prihoda od poreza na nekretnine u korist lokalne samouprave, rekao je Grčić tijekom saborskog aktualnog prijepodneva.

Damir Mateljan (SDP) upozorio je da će izmjene poreza na dohodak i novi Zakon o regionalnom razvoju lokalnu samoupravu ostaviti bez dijela prihoda.

Grčić je odgovorio kako razumije načelnike i gradonačelnike općina koje će izgubiti dio prihoda jer su prerasle granicu od 75 posto prosječne razvijenosti u Hrvatskoj.

Naglasio je, međutim, da će 100 jedinica dobiti status potpomognutih područja, a najveći dio tih općina je u Slavoniji, te najavio da će pred zastupnike uskoro doći zakonski prijedlog koji će na poseban način tretirati brdsko-planinska područja.

'Te mjere neće biti slabo izdašne, bit će to dobre mjere, otprilike one koje danas imaju hrvatski otoci', najavio je Grčić.

Premijer Zoran Milanović naglasio je, pak, kako će korist od promjene poreza na dohodak imati građani, odnosno prosječni ljudi, hrvatski srednji sloj.

'Korist će imati građani, a lokalna samouprava će se morati ponašati racionalnije i odgovornije prema sredstvima koje uzima od građana', odgovorio je premijer HSS-ovu Branku Hrgu koji Vladu proziva da, umjesto da poboljša socijalnu sliku društva, predlaže zakon koji ide na štetu lokalnoj samoupravi.

Hrga zanima što je dobro za građane ako se nekome plaća poveća za 50 kuna, a na drugoj strani vrtić zbog toga poskupi sto kuna, te pita tko će u stvari imati koristi od promjene poreza na dohodak.

'Prvi je cilj dobrobit građana, hrvatski srednji sloj, prosječni ljudi', kaže Milanović.

Što donose izmjene poreza na dohodak, odnosno njegovo smanjenje, zanimalo je i SDP-ova Ivu Jelušića.

Radi se, kaže ministar financija Boris Lalovac, o smanjenju određenih socijalnih nejednakosti koje su se u hrvatskom društvu akumilirale u 23 godine.

'To je jasna poruka Vlade da građani koji imaju ogromni kapital trebaju nešto malo platiti, a rasteretiti građane koji rade', kaže Lalovac uz napomenu da u Hrvatskoj jedan posto građana u bankama štedi 75 milijardi kuna, godišnje od kamata zarađuju dvije - tri milijarde kuna, a ne plaćaju porez.

S druge strane, kaže, postoji velik broj radnika i ljudi iz srednjeg sloja koji imaju plaće od pet do sedam tisuća kuna, a plaćaju 'sto posto poreza'.

Na dnevnom redu više od 80 točaka

Zastupnici su utvrdili dnevni red 15. saborske sjednice na kojemu je, za sada, više od 80 točaka, među njima i paket zakona kojima se traži promjena Zakona o izborima zastupnika.

U proceduri je pet takvih prijedloga, a svi predviđaju uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima.

'Nove napetosti prijete novim sukobima i ljudskim žrtvama'

No, SDP, IDS i Natalija Martinčević (NS-R) predlažu jedan preferirani glas uz prag od 10 posto, dok Hrvatski laburisti i nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar, te SDP-ov Gvozden Flego predviđaju tri preferirana glasa.

Sabor bi trebao odlučiti i o referendumskoj inicijativi "U ime obitelji", koja traži da se izborna pravila za parlamentarne izbore propišu Ustavom.

Sabor će na posljednjoj redovitoj sjednici u ovoj godini donijeti državni proračun za 2015. te rebalansirati ovogodišnji državni proračun.

HDZ-ov zastupnik Željko Reiner opetovao je kako je neprihvatljivo da se na kraj dnevnog reda 'guraju' točke koje su predložili oporbeni zastupnici i klubovi.

Tu je i naš prijedlog promjene Ustava, naglsio je HDZ-ov zastupnik Reiner. (Hina/Ma.B.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook