Dobit poslovnih banaka u Hrvatskoj je u padu. Prema podacima HNB-a dobit 31 banke u Hrvatskoj pala je za ukupno više od 40 posto.


No, pad dobiti nije zabrinjavajući jer ako je nešto financijski stabilno u Hrvatskoj onda su to definitivno privatne banke koje su visoko kapitalizirane. Do pada dobiti došlo je zbog povećanih troškova u bilanci banaka. Ovdje se radi o povećanim troškovima rezervacije novca koja služi sa prevenciju mogućih gubitaka. HNB je bankama zbog rasta loših kredita povećala izdvajanja za rezervacije, tako da je prikazana dobit trenutno za više od 40 posto manja nego prošle godine.

Vezani članci Andrej Plenković Vlada usvojila odluku o kupovini aviona, Plenković: "Sutra oko podne iznad Zagreba vidjet ćemo dva Rafalea kakva kupujemo" Naplatne kućice, ilustracija Dobre vijesti za vozače! I ove godine bez sezonskog povećanja cestarina na autocestama HAC-a

Ipak, investicije su velik problem Vlade. Ambicioznim planom ove godine država na njih planira potrošiti više od 13 milijardi kuna. Uglavnom je riječ o gradnji cesta, pruga, vodovnodnih mreža i lučkih infrastruktura. Vladine brojke pokazuju da su javne investicije 30 posto rasle u odnosu na prošlu godinu no treba reći ipak da je puno velikih investicijskih planova ostalo nerealizirano. Provjerili smo na terenu kako se odvijaju javne investicije.

Radovi na terenu

Na gradilištu autoceste prema Pločama i spoju prema Metkoviću u tijeku su radovi. Za stanovništvo juga spoj na Dalmatinu mnogo znači. 'Povezati dolinu Neretve je velika blagodat. Da olakšaju ove lokalne ceste, ovi kamioni šta idu sad odande i cisterne', kaže Mirko. Strateška je to investicija i za Vladu pa nema zastoja.

'Trenutačno je oko 700 do 750 ljudi uključeno na izgradnji dionice autoceste', komentira Frane Sorić, glavni inžinjer HAC-a na gradilištu. 'Kraj asfaltiranja bi trebao biti polovicom 10 mjeseca ove godine', kaže Ivica Budić, glavni inženjer gradilišta.

Nedostižno je to za investicije na slavonskoj autocesti. Radovi su tamo usporili. 'Bili su možda jednim djelom usporeni ili su se odvijali usporenije iz razloga problema koje je imala hrvatska operativa', objašnjava Josip Draženović, direktor sektora građenja HAC-a.

>> Projekt nove Zračne luke Zagreb ide dalje: Radovi počinju u rujnu

Financijske probleme građevinara osjete i u Hrvatskim cestama. Usporeno se gradi osječka obilaznica. Tiho je i na gradilištu drugog kolnika brze ceste Solin-Klis-Sinj.
Zato se užurbano obnavljaju pruge, a od planirane dvije milijarde u tijeku su radovi vrjedniji milijardu kuna.

'U slijedećim godinama očekujemo daleko više jer smo došli u jednoj situaciji kad nije bilo pripremljenih projekata pa smo puno vremena izgubili i na pripremu projekata. Kreću i investicije iz europskih fondova', objašnjava Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Njih uspješno koriste i Hrvatske vode. Manje od plana ulaže HEP, a i Vladin projekt obnove pročelja spao je na tek dva gradilišta. Najavljeno je više od 13 milijardi kuna javnih ulaganja. Vlada očekuje i oko 50 milijardi privatnih investicija.
Ako izostanu, državne investicije neće biti dostatne za oporavak gospodarstva. 

Istovremeno, UN je objavio da je Hrvatska privukla najviše investicija u Regiji prošle godine. Gotovo milijardu i 200 milijuna dolara. U Hrvatsku najviše ulažu naši tradicionalni ulagači. Austrijanci, Nizozemci i Njemci a brojke za ovu godinu pokazuju da je su strana ulaganja na početku 2013 tri puta veća nego prošle godine iako je najviše investicija išlo u financijski sektor. A i prošla godina je bila dobra.

Prema izvještaju konferencije Ujedinjenih naroda o razvoju - u Hrvatskoj je lani bilo milijardu i 250 milijuna dolara stranih investicija. Od zemalja jugoistočne Europe druga je Albanija - s nešto manje od milijardu dolara stranih investicija. Slijede BiH, Crna Gora i Srbija. Stranci su najmanje ulagali u Kosovo, Sloveniju i Makedoniju.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju