Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja. Planeta na kojem živimo, jedinog kojeg imamo, i umjesto da ga čuvamo i pazimo svakodnevno ga uništavamo.

Galerija Akademik Mirko Orlić - 1 Akademik Mirko Orlić - 2 Akademik Mirko Orlić - 3 +4 Akademik Mirko Orlić - 4

Klimatske promjene, zagađenje okoliša, zraka i voda - problemi su koji sve više uzimaju danak. O svim negativnim posljedicama i što mi kao ljudi možemo napraviti, reporterki Dnevnika Nove TV Valentini Baus otkrio je geofizičar i akademik Mirko Orlić.

Zemlja je planet u sunčevu sustavu, treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca, najgušći planet u Sunčevu sustavu. Ukupno 71 posto planeta prekriveno je vodom. Jedini je poznati planet koji ima oceane, atmosferu s mnogo kisika i živu geološku aktivnost. Pretpostavlja se da na njemu postoji od 10 do 20 milijuna biljnih i životinjskih vrsta. No, znanstvenici su utvrdili da se njihov broj rapidno smanjuje.

"Klimatske promjene su najveći problem. Ono što se događa i opaža jest porast koncentracije stakleničkih plinova. Unatoč pandemiji ništa se u tom porastu nije promijenilo. Ljudi su mislili da ako su stale aktivnosti - smanjile su se emisije, da će se porast usporiti. No to se nije dogodilo. Koncentracije ugljikovog dioksida rastu, one su sad oko 420 PPM", objasnio je.

I temperatura raste. Trenutno je ova godina među 10 najtoplijih. "Sve su nakon 2010. godine, prema tome vidi se taj porast", dodao je.

Ivan Čačić - 1 Meteorolog Čačić o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na Hrvatsku: "Projekcije upozoravaju na sušu, a tu je i dolina Neretve..."

Diljem Europe, ali i svijeta promjene su vidljive - požari, poplave, rekordne temperature... "Glavni razlog za to jest što je zatopljenje u prostoru varijabilno. Imate toplinske valove kojih je sve više, sušna razdoblja koja su sve dulja, intenzivne oborine koje su jače, poplave su češće. Nažalost, sve projekcije daju da će se taj trend nastaviti, uz globalno zatopljenje", naveo je Orlić.

Andrej Plenković Plenković na samitu o klimatskim promjenama: ''Zaštitit ćemo 30 posto Jadranskog mora i zasaditi milijun stabala godišnje''

No, nisu sve vijesti loše. "Činjenica da će oborine u Hrvatskoj ipak ostati, makar u intenzivnom obliku je dobra vijest. Samo ako će biti relativno rijetke i intenzivne, trebat će se prilagoditi", komentirao je.

Ljudi moraju održati budućnost Zemlje, ali kako? "Različiti su scenariji  - dijele se na, recimo, optimistične i pesimistične. Pesimistični su da nećemo ništa poduzeti, a optimistični su da ćemo smanjiti emisije stakleničkih plinova. Smanjenje bi značilo velike žrtve - do sredine stoljeća anulirati neto emisiju stakleničkih plinova da bi se dosegle temperature koje su od 1,5 do dva stupnja. Ako to ne napravimo, ako idemo po pesimističnim scenarijima - to će biti četiri stupnja. Kada je riječ o razini mora, pesimistični scenarij je metar podizanja morske razine, a optimistični pola metra. Jako ovisi o nama što ćemo napraviti", zaključio je Orlić. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju