Na brojne vremenske prilike i neprilike upozoravaju meteorolozi, koji 23. ožujka slave svoj dan. Svjetski meteorološki dan obilježava se od 1950. kada je u Ženevi službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija koja sve češće upozorava na ekstremne vremenske promjene i rastuće globalne prijetnje. Tom je prigodom meteorolog Dnevnika Nove TV Ivan Čačić otkrio zašto svjedočimo sve većem broju vremenskih ekstrema.

Galerija Ivan Čačić - 1 Ivan Čačić - 2 Ivan Čačić - 3 +0 Ivan Čačić - 4

Meterolozi sve češće upozoravaju na brojne vremenske prilike i neprilike. A upravo na svjetski dan meteorologa Ivan Čačić, meteorolog Dnevnika Nove TV, otkrio je zašto svjedočimo sve većem broju ekstremnih vremenskih pojava diljem svijeta.

''Ekstremne pojave uzrokuje sve veća energija u atmosferi zbog globalnog zagrijavanja kao posljedice učinka stakleničkih plinova. Riječ je o povećanju topline, ali i količine vodene pare koja je gorivo oborinskih i olujnih procesa. Globalno zagrijavanje povećava isparavanje iz vode i kopna i veću koncentraciju vodene pare u atmosferi koja je najzastupljeniji staklenički plin. Prema IPCC-u, za svaki 1°C globalnog zatopljenja, količina atmosferske vodene pare povećava se za oko sedam posto. Jednako toliko povećava se i ekstremna dnevna količina oborina'', objašnjava meteorolog.

Koja su područja najugroženija?

A posljedica toga su, kaže, ekstremni događaji i pojave kao što su oluje, orkanski vjetrovi, poplave, suše, šumski požari, nestašica pitke vode, porast razine mora.

Najugroženija područja na svijetu su Afrika, Azija - posebno otočne skupine u Tihom oceanu – te Arktik i Mediteran, koji uključuje i Jadran.

Predviđanja za Hrvatsku

''Projekcije u Hrvatskoj upozoravaju na sušu u Dalmaciji i istočnim krajevima unutrašnjosti, zbog suše i problema vezanih uz visoke temperature i nestašicu pitke vode. Tu je dolina Neretve zbog porasta morske razine. Tu su i poplave, oluje i orkanski vjetrovi. Jačina otpornosti ovisi o jačini prilagodbe. To znači postojanje dugoročnih strateških i operativnih planova. Praksa u svijetu, pa tako i kod nas, jest takva da su oni koji donose odluke više reaktivni nego proaktivni. To znači da se najčešće pokrenu tek kad se nešto dogodi. Puno rjeđe su to pripreme za ono što se može dogoditi'', upozorava Čačić.

Važnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama ima Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Njezin je cilj, objašnjava meteorolog, iniciranje globalnog modela, stvaranje koncepta i lobiranje kod svih zemalja članica WMO-a da prihvate koncept i aktivno sudjeluju u izgradnji i primjeni sustava.

Važno upozorenje

''Tijekom proteklih 50 godina zabilježeno je više od 11.000 vremenskih, klimatskih i hidroloških katastrofa, što je imalo za posljedicu više od dva milijuna smrtnih slučajeva i više od 3,5 bilijuna američkih dolara gospodarskih gubitaka.

U posljednjih 50 godina najviše života odnijele su suše, najveću ekonomsku štetu nanijele su tropske ciklone, a najskuplja pojedinačna katastrofa s gubicima od nevjerojatnih 164 milijarde američkih dolara bio je uragan Katrina koji je pogodio Sjedinjene Američke Države 2005. godine.

U slučaju globalnog zatopljenja iznad 2 stupnja razvoj otpornosti u nekim regijama neće biti moguć.

Svjetski dan voda U nekim je zemljama skuplja od goriva, a Hrvatska ima najveću zalihu u Europskoj uniji. Stanovnici metropole pak doslovno hodaju po njoj

Toplinski valovi i suše vjerojatno će postati sve češći, a s njima i rizici od šumskih požara. Isto tako se očekuje češće stvaranje razarajućih, ekstremno jakih tropskih ciklona kategorije 4 i 5. Zagrijavanje od 1,5 na 3 Celzijeva stupnja uzrokovat će porast broja smrtnih slučajeva ljudi za dva do tri puta.

U slučaju globalnog zagrijavanja od dva Celzijeva stupnja u južnoj Europi, više od trećine stanovništva bit će izloženo nedostatku vode. Ukoliko zagrijavanje dosegne 3 stupnja ovaj će se rizik udvostručiti.

Meteorolog Ivan Čačić Meteorolog Ivan Čačić objasnio kako klimatske promjene mogu utjecati na učestalost potresa, vulkanskih erupcija i tsunamija

U slučaju globalnog zagrijavanja iznad 3 stupnja, štete nastale od oborina i poplava, kao i broj ljudi pogođenih tim nepogodama, mogu se udvostručiti. Procjenjuje se da 24-satno upozorenje na nadolazeću oluju ili toplinsku val može smanjiti nastalu štetu za 30 posto. Izravne štete od poplava povećat će se sa svakim djelićem stupnja porasta temperature.

Stopa zagrijavanja od kasnih 80-tih godina prošlog stoljeća naglo ubrzava i sad je osam puta veća nego u prethodnim desetljećima. Prema njihovoj studiji, 90 posto zemalja svijeta bilježit će ekstremne vrijednosti temperature svake druge godine'', upozorio je Čačić.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju