Maglovito nebo puno lebdećih čestica. Zrak u Zagrebu je već danima među najzagađenijima u svijetu. Zrak iznad mjerne stanice u Dugavama je izrazito loše kvalitete.
"Odeš prošetati i misliš bio si na svježem zraku i onda dođeš doma i vidiš na vijestima da je loš zrak", komentirala je novinarki Srni Bijuk Ljiljana iz Zagreba.
Izrazito loša kvaliteta zraka bila je u ponedjeljak i u Slavonskom Brodu, Kutini i Koprivnici. Onečišćenje raste u zimskim mjesecima kada kreće sezona grijanja. Pa je očito da i Hrvatska treba raditi na ciljevima za spas planeta.
Jedan od ciljeva Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto. Do 2050. godine 65 posto proizvedene energije mora biti iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra. Do 2030. godine trebali bismo reciklirati 70 posto otpada.
U sljedećih pet godina, Hrvatskoj je prioritet ulagati u obnovljive izvore energije.
"To je naš najveći adut s obzirom na geografski položaj, tako da stvarno imamo dobru priliku da idemo prema diversifikaciji energetike, odnosno da ulažemo u različite oblike, a ne samo vjetroelektrane", objasnila je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.
Iz Zelene akcije smatraju da bi zelena politika trebala biti ambicioznija i jasnija.
"Forsiramo projekte koji su izuzetno ugljično intenzivni poput LNG poput bušenja na kopnu za naftu i plinu, spominje se i otvaranje koncesija na Jadranu, još uvijek nam radi Plomin 2 termoelektrana na ugljen", navodi Luka Tomac iz Zelene akcije.
Pročitajte i ovo
Hrvatska nije problem
Plenković u Glasgowu: "Klimatske promjene trebaju biti jedna od glavnih političkih tema"
Pročitajte i ovo
Savjet građanima
Opet smanjena kvaliteta zraka: Ističu se četiri hrvatska grada
A znanstvena zajednica govori da što prije treba mijenjati način na koji proizvodimo energiju, hranu i način na koji se krećemo.
"Javni prijevoz je vrlo vrlo bitan. I to u naprednim zemljama od Japana pa Švicarske jako dobro funkcionira. Minimalno vožnja autom na duge distance. Vlakovi su tu ključna stvar i Hrvatska tu zaostaje", izjavio je Branko Grisogono s Geofizičkiog odsjeka PMF-a.
Važno je ulagati i u edukaciju.
"Za mlade i za stare. Od odbacivanja smeća, to je samo jedna od tih komponenata. Mi moramo cijeli život učiti nositi se s globalnim problemom", dodaje.
"Građani moraju postati prosumeri - i korisnici i proizvođači električne energije i moraju se ukrcati na taj vlak", zaključio je Tomac.
Jer u spas planeta moraju se uključiti svi.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr