Hrpa nameta poduzetnicima stvara hrpu računa. 245 ih ima službeno. Najveći dio otpada na šumske i vodne naknade, komorske i turističke doprinose. 'Pa to opterećuje previše. Sam obračun i samo razmišljanje o tome. Pogotovo stranim investitorima je teško razumjeti da mora biti baš toliko veliki broj nameta', kaže poduzetnik Mihovil Barančić.
Pročitajte i ovo
Više nego prije
Maras: Hrvatska jedna od najzanimljivijih zemlja za ulaganje u regiji
Sam svoj gazda
Nakon godina rada za druge, osnovao tvrtku za 10 kuna
>> Na jednom pivu ugostitelji zaradu broje u LIPAMA
Saša Fišter je tek ušao u biznis. Iznenadilo ga je koliko dodatnih računa mora plaćati raznim javnim institucijama. 'Uvijek je problem za takve stvari. Pogotovo kad ne znaš pa ti samo račun dođe na naplatu kojeg moraš platiti. Naravno da je tu puno problema i da puno poduzetnika odustaje u toj nekakvoj fazi ili se zakopaju u dugove', kaže Fišter.
Iz Vlade podsjećaju da su smanjili šumsku i vodnu naknadu za 50 posto. No, broj nameta je i dalje ostao ogroman. Ministar poduzetništva zato najavljuje da će ih Banski dvori nastaviti smanjivati. 'U smjeru smanjenja određenih komorskih doprinosa koje ćemo sigurno kao Vlada predložiti ukupno opterećenje, mora se ići u tom smjeru da se gospodarstvu pomogne', kaže ministar Gordan Maras.
Neke od birokratskih naknada doista zvuče bizarno. Među parafiskalnim nametima najviše ima naknada, više od stotinu. Neke od njih su naknada za vršenje usluga nadzora akreditacije, pa naknada za izdane garancije, pa naknada za tehnička nadgledanja ili naknada stvarnih troškova izvedbe i naknada korisnika okoliša. Za ovakve stvari godišnje poduzetnci plaćaju ukupno oko 12 milijardi kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook