Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zamislite izraz lica osobe koja iz Frankfurta ili primjerice Amsterdama slijeće na zagrebački aerodrom i umjesto moderne zračne luke ugleda aerodromsko zdanje slično onima od prije 50 godina.


Priča o izgradnji novog terminala zagrebačkog aerodroma svima je već poznata, no zbog recesije cijeli je projekt ostao visjeti u zraku.

Vezani članci Slika nije dostupna 'U Hrvatskoj je sada više od 200 investitora sa 140 milijardi kuna' Slika nije dostupna Obnova zračne luke Pleso za 300 milijuna eura

'Poštivani putnici, vežite pojaseve uskoro slijećemo u Zračnu luku Zagreb. Temperatura na tlu je ugodnih 27 stupnjeva, vedro je i nema vjetra. Želimo vam ugodan boravak u Zagrebu i nadamo se da ćete opet letjeti s nama', tako stjuardese ugodnim glasom požele dobrodošlicu putnicima koji zrakoplovima dolaze u hrvatsku metropolu.

No kada izađete iz zrakoplova shvatite da je vrijeme u Zračnoj luci Zagreb odavno stalo. Prizor kakav ne doliči glavnom gradu jedne zemlje koja se želi afirmirati kao turističko i poslovno odredište. Toga je već odavno svjestan i direktor zračne luke, koji se svim silama trudi realizirati izgradnju novog terminala. Pritisak javnosti je kaže velik, no toliko nužna rekonstrukcija aerodroma – i dalje stoji.

'Apsolutno je hendikep da se kriza pojavila ovakvog žestinom kada smo došli do samog kraja, ali i u ovakvoj situaciji treba naći rješenje. Na muci se poznaju junaci, mi sigurno možemo iz toga izići', kaže Boško Matković, direktor Zračne luke Zagreb

Priča o obnovi Zračne luke Zagreb traje najmanje 10 godina. Sve je kulminiralo prošle godine, kada je kao pobjednik novog rješenja za zračnu luku, proglašen IGH. Odmah se prolomila priča kako je natječaj namješten, a zbrku je izazvala i optužba grupe arhitekata da je projekt zapravo plagijat.

No sadašnji terminal nedostatan je po tehnološkim dosezima i dimenzijama. Izgradnja novog stoji oko 240 milijuna eura. Prije 2 godine prihvaćen je model financiranja prema kojemu je Europska investicijska banka trebala sudjelovati sa 120 milijuna eura, dok bi ostatak podijelili država, grad i Zračna luka. No brzo prodiranje krize te rebalans proračuna, promijenili su tijek priče. Sada se kalkulira o novim načinima financiranja, a spominju se modeli poput javno-privatnog partnerstva te koncesije. Bez mana nije ni model javno privatnog partnerstva, a u Zračnoj luci strahuju da bi fiksne rate mogle biti puno veće od produkcije samog poduzeća. Vrijeme curi, a konkurencija raste. I dok se Zračna luka obnavlja koliko može, drugi mozgaju kako dalje.

U gradu nisu presretni s prijedlogom strane koncesije, no što je tu je. I dok bi grad radije financirao novi terminal iz vlastitog džepa, za resorno ministarstvo strani kapital je više nego dobrodošao. Međutim, direktor IGH vjeruje da taj dio posla može obaviti zračna luka u blizini Hrvatske.

'Iako izgledom djeluje kao zadnja rupa na svirali, iznenadio nas je podatak da je zagrebačkim aerodromom prošle godine protutnjalo više od 2 milijuna i 200 tisuća putnika. Izgradnjom novog terminala, ta bi brojka mogla biti i do 5 puta veća. Uz to, položaj Zagreba i blizina pomorskih luka ovoj zračnoj luci daje ogromnu prednost pred svim aerodromima u regiji', kaže Jure Radić, direktor IGH.

Međunarodni natječaj za izgradnju novog terminala trebao bi biti raspisan do kraja godine, a koliko će odugovlačenje ovog strateški važnog projekta utjecati na afirmaciju glavnog grada Hrvatske, možemo samo nagađati.

Emisiju Novac možete pratiti nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.