Slovenija: Strah od utjecaja krize

Piše A.V., 14. listopada 2008. @ 12:34

Jedan od najuspješnijih slovenskih financijskih poduzetnika i nekadašnji član vladina strateškog vijeća za gospodarstvo Matjaž Gantar rekao je da bi vlada što prije trebala organizirati sastanak s najvećim bankama, osiguravajućim društvima i kompanijama koje upravljaju tzv. uzajamnim investicijskim fondovima, te poraditi na mjerama za sprječavanje potencijalne nelikvidnosti koju izaziva globalna financijska kriza.

'Nijedna banka, osiguravajuća tvrtka ili uzajamni fond nisu za sada obustavili isplate, ali prvi koji bi to učinio mogao bi izazvati domino učinak', rekao je Gantar u razgovoru za list 'Delo', upozoravajući na potencijalni problem nelikvidnosti jer se događa da ljudi, želeći gotovinu, povlače svoje depozite i zatvaraju investicijske portfelje.

Gantar, koji je na čelu financijske skupine KD Group, a prema navodima medija i financijski savjetnik jedne od stranaka u budućoj koalicijskoj vladi Boruta Pahora, predlaže zato da država intervenira jačanjem burze, tako da ponovo otkupi dioničke udjele u najvećim poduzeća poput Mercatora, sada kad je zbog krize njihova vrijednost niska, kako bi se investitori smirili i smanjila opasnost od nelikvidnosti.

>> Slovence očekuje pad standarda

Slovenska vlada zajamčila je, zbog financijske krize u svijetu, bankovne depozite građana do neograničenog iznosa, no 'Delo' navodi da bi, više nego na slovenske banke, kriza mogla djelovati na sustav slovenskih investicijskih fondova.

Prema podacima slovenske agencije za tržište vrijednosnicama, u Sloveniji djeluje između dvjesto i tristo otvorenih uzajamnih investicijskih fondova, u kojima 370.000 uglavnom malih investitora ima 2,1 milijardu eura sredstava.

Fondovima upravljaju najveće banke i osiguravajuća društva, brokerske kuće i financijske ustanove, a jedna od jačih kompanija koje se time bave je i Gantarova KD Group.

Iako svoje investicije imaju raspršene na različita financijska tržišta, te u različite financijske instrumente poput dionica i obveznica, vrijednost investicija u uzajamne fondove ove je godine zbog krize u svijetu pala na polovicu, pa se neki boje 'paničnog' istupanja iz tih fondova, što za sada nije masovniji slučaj.

Uz uzajamne fondove otvorenog tipa, u Sloveniji su česti i zatvoreni investicijski fondovi preko kojih se osigurava dio budućih mirovina za zaposlene u pojedinim sektorima. Najveći takav fond osigurava buduće dodatne mirovine za zaposlene u javnoj upravi.