Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Slabljenje kune u odnosu na euro je kratkoročno i nije za zabrinjavanje, složni su ekonomski analitičari.


Psihološka granica tečaja probijena je sredinom proteklog tjedna, za jedan euro trebalo je izdvojiti 7,40 kuna. Danas za jedan euro trebate izdvojiti čak 7,42 kune. Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić kaže kako situacija nije neobična ni dramatična, posebno kada uzmemo u obzir gospodarsku situaciju i dio godine u kojem se nalazimo.

Vezani članci Slika nije dostupna Telegraph: Hrvatska postaje europska 'in' destinacija! Slika nije dostupna Guvener brani domaću valutu: Kuna neće pasti!

Da se radi o privremenom ekscesu i da nema mjesta panici, poručuje i ekonomski analitičar Damir Novotny. 'Osnovni razlog zbog kojeg je kuna oslabila u odnosu na euro jest činjenica da je na tržištu potražnja za devizama i da su inozemne banke povećale potražnju te onda dobit vratile u matične zemlje', objašnjava.

>> Rohatinski opet spašavao kunu

>> Domaća valuta slabi: Euro otišao iznad 7,40 kn

Naglašava  kako se radi o kratkoročnom poremećaju te da ne treba imati bojazni jer ne postoje pritisci koji bi mogli biti trajni. 'Da se takva situacija dogodi HNB će svojim intervencijama smiriti. Ovo što se trenutno događa sve je u okvirima onoga što HNB tolerira. Ako bude drugačije, intervenirati će deviznim rezervama koje su najveće u zadnjih 10 godina', poručuje Novotny.

Razlozi zbog kojih je kuna oslabjela

Ukupna novčana masa kuna u svim oblicima je 30 posto manja od deviznih rezervi, kaže Damir Novotny

'Od kraja prošle godine, kada su na američko tržište kapitala plasirane obveznice, imamo neuobičajeno niske razine tečaja i ona se zadržala tijekom cijele 2010. godine. Tome je išla u korist i zaduživanje državnih poduzeća i središnje države, točnije ministarstva financija, u stranima valutama', pojašnjava Šantić zbog čega je došlo do rasta tečaja.

Ističe kako je do toga došlo i zbog pogoršanja trendova robne razmjene u inozemstvu i sporog oporavka domaćeg gospodarstva te slabog priljeva stranog kapitala. Do današnje situacije dovela je i činjenica da se na tržištu traže devize kako bi se otplatio inozemni dug. Naglašava kako Hrvatska narodna banka neće dopustiti značajnija odstupanja od današnjeg tečaja i on će se do kraja godine kretati između 7,35 do 7,40 kuna za jedan euro.

'Situacija nije zabrinjavajuća jer HNB ima instrumente kojima će braniti kunu ako se pritisci pojačaju. Novim deviznim intervencijama mogu utjecati na smanjenje kunske likvidnosti i tako ublažiti pritisak. U kratkom roku na tečaj će utjecati i izdavanje obveznice na strano tržište, a na dugi rok tečaj će biti determiniran strukturalnim reformama', zaključuje Šantić.