Razvojem krize koronavirusa u Hrvatskoj, sve više raste zabrinutost zbog neizbježne krize koja slijedi, a taj strah nije zaobišao ni financije. Pojavljuje se strah od pada vrijednosti kune na tržištu pa smo upitali glavnog ekonomista HNB-a da nam objasni što se očekuje.

Galerija


Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić svjestan je opasnosti za tržište, no ipak ne vjeruje da će tečaj kune otklizati jer, kako tvrdi, HNB ima dovoljno zaliha da brani tečaj.

Vezani članci Boris Vujčić, guverner HNB-a Guverner HNB-a Boris Vujčić objasnio donosi li drugi val korone rast otkaza: "Ne treba previše strašiti ljude" Slika nije dostupna HNB 'spašavao' kunu i prodao 326 milijuna eura

„Kao što sam rekao, nema ni nekakvih fundamentalnih razloga zbog kojih bismo trebali u narednim mjesecima vidjeti pritiske na deprecijaciju tečaja. Mi smo uvjereni da neće doći do znatnijih klizanja kune“, kazao je Šošić.

Zapravo nema nikakvih velikih razloga za slabljenje kune jer smo u koronakrizu ušli s viškom na računu platne bilance, a ona je prvi amortizer koji se u krizi počinje trošiti. U slučaju da i turizam i robni izvoz kao izvori deviza presuše, kao drugi izvor rasta domaće potrošnje jest mogućnost inozemnoga zaduženja. Cijena je kapitala još uvijek na povijesno niskim razinama i zasad ga ima dovoljno.

„Pričuve su tek treći amortizer. Ako situacija na međunarodnim tržištima bude još ružnija, puno ružnija nego što je sada da se ne mogu ni banke ni poduzeća ni država zaduživati, ako pad izvoza bude toliko velik i ako uđemo u veliki deficit na tekućem računu platne bilance tek tada bi postojali snažni razlozi za trošenje pričuva“, objašnjava Šošić.

Hrvatska u dobrom položaju jer je vraćala dugove

Nije samo HNB morao reagirati na tržištu održavajući tečaj kune. I mnoge su druge zemlje, i to čak razvijene poput Danske, morale intervenirati zbog odljeva kapitala. Kako je u domaji taj odljev kroz razduživanje svih sektora već godinama trend, s krizom se on nije intenzivirao.

Šošić dodaje kako je u Hrvatskoj specifično da se država do krize razduživala, vraćala dugove te da izbijanjem krize nije bilo povećanog odljeva kapitala. No imali smo i potražnju za devizama.

„Domaći fondovi očekivali su jačanje tečaja kune prema ljetu, kad su vidjeli da je izbila kriza, više ne očekuju tolike devizne priljeve, pritiske na jačanje tečaja, onda su usklađivali svoje valutne pozicije, što je izazvalo potražnju za devizama. Isto se događalo s poduzećima. Građani su također sredstva iz fondova izvlačili. Vidimo jako velik rast depozita u bankama. Ti depoziti uglavnom su devizni jer su sredstva izvlačena uglavnom iz Europskih fondova“, objašnjava.

Kao i u svakoj krizi, iz domaće se valute bježi u sigurniju, u ovome slučaju u eure. Zbog toga tečaj kune ne bi trebao niti naglo niti značajno slabjeti, a likvidnosti ima dovoljno za većinu ružnih scenarija.

„To što je HNB intervenirao na deviznom tržištu uglavnom je i dalje u domaćem financijskom sustavu, to je nešto raspoloživo domaćim bankama. One imaju uz međunarodne pričuve HNB-a koje su nešto veće od 15 milijardi eura, u bankama još gotovo 6 milijardi eura i to je likvidnost koju banke u slučaju potrebe mogu povlačiti“, zaključio je glavni ekonomist HNB-a.

Ne postoji, kaže Šošić, neka tvrda, konačna granica klizanja tečaja koju HNB brani. Ohrabruje to što su promjene spore, bez neugodnih stresova. Točniji scenariji utjecaja krize na gospodarstvo još su u izradi.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!