Sindiklaci neoporezivanje minimalne plaće smatraju realnim prijedlogom

Tvrdnja kako bi neoporezivanje minimalca lokalnim zajednice oštetilo za tri milijarde kuna iz kojih se financiraju zdravstvo, školstvo i dr. nije točna, što potvrđuje činjenica da ove godine proračun predviđa nešto više od 1,9 milijardi kuna prihoda od poreza i prireza na dohodak, rekla je predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević.

Pročitajte i ovo ANKETA DNEVNIKA NOVE TV Je li vam plaća veća nakon porezne reforme? Pogledajte rezultate glasanja povećanje od 56 posto Šefu HOK-a povećali i ovako golemu plaću: Upravni odbor u tome ne vidi problem, kažu da je to sve zbog njegova rada i angažmana

Prijedlog su zajednički iznijeli sindikati i poslodavci na jučerašnjem sastanku s premijerom Ivom Sanaderom, no oko visine minimalca još uvijek nema konsenzusa, već obje strane ostaju pri svojim stajalištima. 

>> Sanader se sastao sa sindikatima, predloženo neoporezivanje cijele minimalne plaće

Minimalna plaća trenutno iznosi 2441 kunu bruto, odnosno 1890 kuna neto, a sindikati predlažu da ona ove godine iznosi 41 posto prosječne plaće, te do 2011. godine poraste na 50 posto prosječne plaće.

Poslodavci ostaju kod dosadašnjeg prijedloga o 35 posto prosječne plaće, uz godišnje usklađivanje minimalca s rastom BDP-a.

I sindikalci i poslodavci očekuju od Vlade da se izjasni što je država spremna učiniti po tom pitanju.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako Vlada treba odlučiti je li spremna predložiti izmjene u poreznom sustavu i "prekrojiti" porezne razrede, kako ne bi bilo velikih gubitaka na prihodima lokalnih zajednica.

Država također mora reći kako misli pomoći sektore koji lošije stoje, kao što su tekstilna, drvoprerađivačka i obućarska industrija itd., kaže Sever.

Zamjenik predsjednice Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić upozorava kako te grane trebaju dobiti poseban tretman države, a ne zatvoriti radna mjesta.

U tom smislu trebalo bi razmisliti da se za njih utvrdi neko prijelazno razdoblje s različitim iznosima minimalnih plaća, ili da se država odrekne prihoda s osnova poreza i doprinosa za lošije stojeće industrije, smatra Ribić.