Kriza i jeftina radna snaga s istoka bacile tekstilce na koljena

'Pa je tako primjerice u posljednje vrijeme u Europi došlo do stečaja nekoliko velikih tekstilnih kao što je njemačka Escada ili slovenska Mura', kaže Siniša Šket, iz Uprave za industriju iz Ministarstva gospodarstva. Djelomično je tome kriva gospodarska kriza no i konkurencija iz dalekoistočnih zemalja, koje imaju nisku cijenu rada. Ipak, teško je vjerovati da niska cijena može zamijeniti kvalitetu, što najbolje potvrđuje Varteks kuća koja već godinama kroji odijela za svjetske brandove kao što su Hugo Boss ili Versace.

Pročitajte i ovo Anketa Dnevnika Nove TV Hrvati otkrili što misle tko je kriv za propast tekstilne industrije u zemlji: Evo rezultata glasanja Na ulicu 1200 radnika Radnici Varteksa na iglama: Tko će dobiti otkaz?

'Varteks je, unatoč problemima u poslovanju, i dalje stup tekstilne industrije. Najveći dio problema, ne treba izuzeti recesiju upravo u tome da suština i bit radi koje je rađena industrijska politika je grubo promijenjen', kaže Zoran Košćec, predsjednik Uprave. Naime, krajem 2007 Vlada je usvojila Strategiju razvoja tekstilne industrije, koja je predviđala veće poticaje za tehnološku obnovu i zadržavanje broja zaposlenih. Iako je njome bilo predviđeno čak 900 milijuna kuna poticaja tekstilcima, kroz razdoblje od deset godina, do sada je osigurano svega 240 milijuna kuna. To je bio snažniji udarac od krize. 'Mi smo svoje poslovne politike prilagodili onome što je definirala industrijska politika koja se nije dogodila. Radi toga smo danas u problemu ali ne samo mi nego i cijela industrija', dodaje Košćec.

Broj radnika postao problem

Krajem 2007 Vlada je usvojila Strategiju razvoja tekstilne industrije, koja je predviđala veće poticaje za tehnološku obnovu i zadržavanje broja zaposlenih Naime, tekstilci su nastojali zadržati određeni broj zaposlenih, za koje su trebali dobiti Strategijom predviđene poticaje. Ujedno, taj broj radnika trebao je osigurati bolju konkurentnost na ino tržištu. Kako se mjere, predviđene strategijom, ne provode prema planu, broj radnika postao je problem, a njihova budućnost zavod za zapošljavanje.

'Ne može se reći da se menadžmentu može bilo što pripisati. Mi u sindikatu kada gledamo što menadžment radi onda ustvari moramo reći da smo bili začuđeni socijalnom obzirnošću', tvrdi Svjetlana Šokčević, predsjendica Sindikata tekstilna, obuće, kože, gume. Tako unatoč dobroj volji poslodavaca, radnici sami odlaze u potrazi za radnim mjestima gdje će primati redovitu plaću. Ipak, mnogi od njih suočeni su sa crnom statistikom jer su analize pokazale da čak 84 posto radnika iz tekstilne industrije više nikada ne nađe novi posao. Na naknadu zavoda osuđeni su do mirovine.

Burza nije najjeftinije rješenje

'Mi smo izračunali, kad bi danas ti ljudi otišli na burzu rada, to bi državu daleko više stajalo nego da preventivno, unaprijed, tim strukturalnim potporama pomogne tekstilnoj industriji', ističe gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok. Sindikati to potvrđuju kako je krenula ova godina, do ožujka sljedeće bez posla bi moglo ostati čak 10 tisuća radnika u tekstilnoj industriji. Većina ih neće pronaći novi posao a ukoliko ostanu na zavodu sljedećih pet godina, državu će to koštati milijardu i tristo milijuna kuna. Šteta učinjena neprovođenjem spomenute strategije također je sramotan primjer rasipanja novca iz proračuna.

Naime, da su provedene strategijom predviđene mjere za očuvanje radnih mjesta u posljednje dvije godine, državu bi to stajalo 230 mil. kuna. Budući da nisu, bez posla je ostalo 9 tisuća ljudi za čije je naknade na zavodu za zapošljavanje država izdvojila 300 milijuna kuna. Ušteda je mogla biti očita. 'Poteškoća tekstilne industrije nije u lokalnoj samoupravi, poteškoće tekstilne industrije su prije svega zbog toga što naša država nema industrijske politike', dodaje Čehok. 'Imate ovdje izvoznika dakle, koji ne traži da mu pokrivate gubitke nego koji traži da ih pokrijete u određenim strukturalnim potporama, zbog očuvanja radnog mjesta, u nabavi opreme, u tehnološkom razvitku  Sve su to sredstva koja se i po pravilima europske unije mogu dati na izravan način', nadovezuje se varaždinski ghradonačelnik.

 Ovoga tjedna ministarstvo gospodarstva krenulo je s isplatama poticaja tekstilnoj industriji, za 2009tu. No bez provođenja usvojene Strategije, i to će biti bačen novac. Košćec se nada kako će sljedećeg tjedna doživjeti sastanak koji su tekstilci već dogovorili s premijerkom. Uz to, da će Vlada prihvatiti plan repozicioniranja tekstilne industrije na sljedećih 5 godina i dokazati da stoji iza fraze koju već godinama ponavlja, a prema kojoj je tekstilna industrija strateška grana hrvatskog gospodarstva.

Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutaranjem terminu programa Nove TV.