Poduzetnici kojima država ili državna tvrtka duguje deset milijuna kuna moraju uzeti kredit da bi preživjeli umjesto da investiraju. Male tvrtke i mali obrtnici najviše stradaju od te nelikvidnosti kojoj još ne vidimo rješenje iz Banskih dvora.
Pročitajte i ovo
Podaci za siječanj pokazuju da smo dosegli još jedan rekord. 27 422 452 000 kuna je nelikvidnost u ovoj zemlji. Treba biti pošten i reći da rast nelikvidnosti nije jednak onome u cijeloj 2009. godini te je veći za 350 milijuna kuna što zapravo pokazuje da država može ako želi rješavati problem nelikvidnosti. Ponajprije je Ina počela plaćati svoje račune mada Banski dvori nemaju alibi jer su oni glavni i odgovorni za rješavanje nelikvidbnosti. U cijeloj 2009. nelikvidnost je porasla za 8,5 milijardi kuna.
Nelikvidnost dovodi do velikih drama i otkaza a isto tako je istina da u nas rade mnogi ljudi koji ne primaju plaću. 67 939 takvih ljudi je bilo u siječnju a u cijeloj 2009. godini broj takvih nesretnih radnika je porastao za 14 457.
Dok čekaju rješenje nelikvidnosti poduzetnici uzimaju kredite kako bi vratili svoje kredite i održali proizvodnju a u tome im mogu pomoći vladini fondovi. Oni tvrde da ne bi išli u nova zaduženja da je nelikvidnost riješena. Ovako kredit na kredit i vraćaju dugove onih koji im ne plaćaju.
Najlošije se plaća u trgovini
Upravo se najviše ne plaća tamo gdje je najveći pad gospodarskih aktivnosti u 2009. Imamo nekoliko grana industrije u kojima je lani izgubljeno 40.000 radnih mjesta. U trgovini je tako neplaćenih računa za 7 600 000 000 kuna, očito je veliki pad prometa i nitko nikome ne plaća. U prerađivačkoj industriji je 4 800 000 000 kuna duga, u građevinarstvu 3 700 000 000 kuna. To su tri industrije koje su lani izgubile 40 tisuća radnih mjesta. One su najveći generator nelikvidnosti i sve je u rukama Banskih dvora, koliko god oni ne htjeli to priznati.
'Država nas gura sve dublje u probleme'
Od vijaka gospodarstvo raste pod prepostavkom naravno da ih, onaj kome se isporuče, na vrijeme i plati. No direktor tvornice vijaka iz naše priče potražuje čak 130 miljuna kuna koje je već trebao dobiti. Nije siguran hoće ikada uspjeti naplatiti taj novac, jer se država za to očito ne može pobrinuti.
'Sav rizik te naplate je na nama, država na vrijeme dobiva svoj PDV, sve komunalije sve dobiva na vrijeme svi se namire jedino mi koji stvaramo nekli dohodak smo na kraju te priče i rizik je zapravo sav na nama', rekao nam je Darko Pappo direktor DIV d.o.o.
Pappo od države traži veću zakonsku sigurnost naplate dugova. Ovako nije siguran hoće li ikada moći naplatiti isporučenu robu. Ova kompanije jedna je od mnogih koja računa na vladine jeftinije kredite. Ovaj poduzetnik kaže da mu Vladini krediti ne bi ni trebali, da može naplatiti dugove.
'Država koja je proizvela tu nelikvidnost nam sad daje te kredite ustvari nas dublje gura u još veće probleme, država bi trebala prvo riješit svoje obaveze a onda ponudit ovakve kredite', kaže Pappo
Direktor tvornice vijaka za sljedeću aukciju HBOR-a ima spreman projekt za kredite od 5 posto. Ipak sigurno više mu problema stvaraju dugovi, nego što će mu pomoći taj jeftiniji novac.
