Hrvatska druga u srednjoj i istočnoj Europi po potrošnji

Izdaci kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi vrlo vrlo su različiti od zemlje do zemlje, ovisno o razini razvijenosti pojedine zemlje, pokazalo je istraživanje savjetničke tvrtke RegioPlan objavljeno u Beču.

Pročitajte i ovo Prijeratno doba Rat je stvarna prijetnja, a Europa nije spremna, upozorava Poljska: "Doslovno svaki scenarij je moguć" Tradicionalno na stolu Jedemo ih manje, a plaćamo više: Uskrs bez njih teško da je moguć

Najveću potrošnju bilježe kućanstva u Sloveniji, 19.900 eura, a najmanju u Ukrajini, nepunih 1.700 eura.

Za usporedbu, prosječno austrijsko kućanstvo godišnje troši 32.900 eura.

Hrvatska je po izdacima za potrošnju druga u srednjoj i istočnoj Europi, ali su izdaci njezinih kućanstava s 10.100 eura gotovo upola manje od prvoplasirane Slovenije.

Slijede Slovačka sa 9.700 eura, zatim Češka s 9.500, Mađarska s 9.300 i Poljska s 8.600 eura.

U manje razvijena tržišta prema izdacima kućanstava RegioPlan ubraja Rumunjsku s 4.500 eura godišnjih izdataka kućanstava, Bugarsku s 3.700, Srbiju s 3.500 i Ukrajinu s 1.700 eura.

Što je zemlja nerazvijenija, veći je udio živežnih namirnica u iznosu privatnih izdataka. Istodobno, visoki izdaci za namirnice ukazuju i na manjak tržišnog potencijala za drugu robu široke potrošnje, priopćio je RegioPlan.

I izdaci za alkohol i duhan predstavljaju pokazatelj razine razvoja: Što je zemlja siromašnija, to je veći udio izdataka za alkohol i duhan.

Udjeli izdataka za stanovanje, energiju i promet rastu usporedo s razvijenošću zemlje.

U razvijenim tržištima poput slovenskog, izdaci za hranu i piće iznose 15 posto. U rastućim tržištima, u koje se ubrajaju Hrvatska, Slovačka, Češka, Mađarska i Poljska, ti izdaci iznose 26 posto, dok je njihov udio u "dolazećim" tržištima 42 posto.

Udio izdataka za prijevoz i promet u razvijenim tržištima iznose 17 posto, u rastućim 11 posto a u dolazećim 8 posto.

Istraživanje je pokazalo da u zemljama koje su njime obuhvaćene postoje veliki zaostatak u opskrbi srednjoročnim i dugoročnim dobrima poput tehničkih aparata i pokućstva. "Dolazeća" tržišta u idućim će godinama posebice bilježiti rast u tome području, predviđa RegioPlan.

"Veličina kućanstava će se smanjivati, što će dovesti do većeg broja kućanstava koja se moraju urediti. Istodobno raste potreba za statusnim simbolima poput odjeće određene marke, tehničkih aparata i automobila", tvrdi direktorica RegioPlana Hanna Bonba-Wilhelmi u priopćenju za javnost.

Ta će se dobra većim dijelom financirati potrošačkim kreditima i zajmovima, procjenjuje RegioPlan.