Prema istraživanju o financijama i potrošnji kućanstava, medijalna neto imovina mladih u Hrvatskoj pokazuje - statistički se mladi nemaju čemu žaliti. No to je statistika - ima štos, krenimo redom.
Analizirala se imovina mladih od 16 do 34 godine! U Hrvatskoj ona medijalno iznosi čak 82 tisuće eura.
Pokazalo je to istraživanje o financijama i potrošnji kućanstava. To Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto među 22 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem. Ispred su samo Malta, Luksemburg i Belgija. Prvi iza nas su mladi Slovaci.
Još je zanimljivije da je hrvatski rezultat više nego tri puta veći od prosjeka europodručja. Dok medijalna neto imovina mladih u eurozoni iznosi 24 tisuće i 600 eura, u Hrvatskoj doseže čak 82 tisuće.
Time je Hrvatska ispred niza znatno bogatijih država. Ispred Njemačke, Francuske, Španjolske, pa čak i Italije. Primjerice, u Njemačkoj medijalna neto imovina mladih iznosi tek 17 tisuća i 600 eura. Gotovo pet puta manje nego kod nas.
Ispred smo europskih sila, kako to?
Ključ je u tome što se ne mjere plaće, nego imovina. Dakle, vrijednost nekretnina, štednje i ulaganja, umanjena za dugove.
Ipak, ovakvi rezultati se ne mogu objasniti samo radom i štednjom. Kod mladih veliku ulogu imaju obiteljska pomoć, nasljeđivanje i vlasništvo nad nekretninama.
Upravo su nekretnine jedan od najjačih razloga zašto Hrvatska tako visoko kotira na europskoj ljestvici.
Važno je reći i da se podaci odnose na kućanstva čiji je nositelj mlađa osoba, a ne na svakog mladog čovjeka pojedinačno. Drugim riječima, to ne znači da prosječni mladi Hrvat na računu ima 82 tisuće eura.
Ali znači da su kućanstva koja vode mlađe osobe među imovinski najjačima u Europi.
I upravo zato Hrvatska, unatoč nižim primanjima, u ovom istraživanju zauzima mjesto pri samom europskom vrhu.
