Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Slabljenje kune, čiji se tečaj prvi put ove godine prelio preko 7 kuna i 40 lipa za jedan euro, zabrinuo je mnoge građane.


Većina ih se poučena jačanjem švicarskog franka, uplašila zbog mogućeg povećanja rata kredita. No, HNB ih smiruje porukama da će tečaj ostati stabilan. S druge strane izvoznici tvrde da bi slabija kuna bila vjetar u leđa oporavku nacionalnog gospodarstva.

Vezani članci Hrvatska narodna banka Iz HNB-a revidirali procjene: U 2021. očekuje se rast BDP-a od 5,9 posto Somersby - pravi svjetski putnik koji posljednjih godinu dana putuje umjesto nas i uveseljava sve optimiste svijeta. Razlog za optimizam: Tvornica iz Koprivnice bočice s poznatim pićem izvozi diljem svijeta

>> Domaća valuta slabi: Euro otišao iznad 7,40 kn

>> 'Slabljenje kune samo je kratkoročni poremećaj'

Kuna pada, tečaj raste. Euro se prodaje po sedam kuna i 43 lipe. Razlog jačanja eura leži u slabijem priljevu investicija zbog kojih u državi ima manje eura pa mu raste cijena. Uz to i država je smanjila zaduživanje u euru pa ga je i to podiglo, a kunu oslabilo. No, HNB svojim intervencijama ne da kuni da previše oslabi. To pak ne odgovara izvoznicima koji kažu da bi sa slabijom kunom, ono što prodaju u inozemstvu, u Hrvatskoj vrijedilo više. 'Nama koji više od 50 posto proizvedenog izvozimo smanjenje kune u odnosu na euro bi jako puno značilo. To bi nam povećalo konkurentnost. U tom smislu sigurno da bi i država imala koristi jer bi i ona svoje dugove mogla lakše otplaćivati ako ima veći devizni priljev', kaže Darko Pappo iz samoborske tvrtke DIV.

Oni koji se boje slabije kune su građani sa ratama kredita vezanim za euro. Kod tečaja 7,1 njihova rata od recimo 200 eura iznosi 1.420 kuna. No, ako kuna oslabi na 7,5 onda mjesečna rata skače na 1.500 kuna. No, HNB objašnjava da rast tečaja kune nije razlog za paniku. Kažu da će nastaviti održavati tečaj jer o tome ovisi stabilnost cijena i cijelog financijskog sustava. Tako vrijednost kune vjerojatno neće odsklizati ispod 7,60 za euro.

Tečaj je prethodnih godina znao ići i preko 7, 70 za euro pa je opet spušten. Cilj HNB-a je da se kuna tako balansira do kraja njezinog monetarnog vijeka. Do usvajanja eura koje će se dogoditi nekoliko godina nakon ulaska u Uniju.