Fiskalna se konsolidacija već provodi, deficit državnog proračuna u 2012. je smanjen za 4 milijarde kuna, a ove godine se zadržava na razini 10 milijardi kuna. Uz to, započet je proces restrukturiranja gospodarstva provedbom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, uvodi se red kroz provedbu Zakona o fiskalizaciji, jača se i uloga HBOR-a, Hamaga i sličnih institucija kao potpora gospodarstvu, kazao je Grčić.
Istaknuo je i da su strukturne reforme nužne, jer se rashodna strana proračuna ne može održati bez reforme javnog sektora, ali i reforme tj. restrukturiranja privatnog sektora, posebno industrije.
Treći stup vladine strategije su investicije koje su ključne za gospodarski oporavak i barem očuvanje postojećih radnih mjesta.
Vlada u ovoj godini predviđa rast investicija za 6,5 posto kako bi se postigao 0,7 postotni rast BDP-a.
>> 'Ne rasprodajemo nacionalna dobra, ubrzavamo ulaganja'
Javni bi sektor trebao uložiti oko 19 milijardi kuna, za što je velika vjerojatnost da će se i realizirati.
No, istaknuo je Grčić, ključ su privatne investicije koje bi ove godine trebale dosegnuti 50 milijardi kuna.
Pritom je izrazio optimizam, rekavši da su u bazi Agencije za investicije i konkurentnost 73 projekta vrijedna više od 6,7 milijardi eura od kojih se već provode projekti vrijedni oko 400 milijuna eura.
U fazi ishođenja dozvola je još 4,5 milijardi eura vrijednih projekata, a oko 2 milijarde eura vrijedni projekti su u pripremnoj fazi.
Kako bi se sve potencijalne investicije dodatno potaknule, Vlada je detektirala oko 60 aktivnosti koje treba provesti da bi se olakšalo, ubrzalo ili ukinulo određene procedure.
Ministar financija Slavko Linić posebno se osvrnuo na problem nelikvidnosti rekavši kako je iznos neplaćenih dugova od 2011. do danas smanjen sa 42 na 37 milijardi kuna.
No, pritom, kako je istaknuo, čak 30 milijardi kuna čine dugovanja tzv. projektnih tvrtki, odnosno promašene investicije tvrtki bez zaposlenih, što znači da za normalno funkcioniranje sustava treba rješiti još oko 7 milijardi kuna nelikvidnosti.
Tome bi trebale doprinijeti mjere koje se već provode, primjerice reprogram duga, jednokratne uplate duga uz otpis kamate, ali posebno predstečajne nagodbe u koje je ušlo više od 4.000 tvrtki na koje otpada više od 80 posto ukupnih dubioza.
Prema Linićevim riječima, 20-tak velikih tvrtki s oko dvije tisuće zaposlenih već čeka sudsku potvrdu nagodbe, a taj će broj uskoro narasti na 50.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je naglasio da je ova Vlada socijaldemokratska i da će i nadalje štititi cijenu rada kao i nedavnim povećanjem minimalne plaće.
Najavio je i skore izmjene Zakona o radu koji će i dalje štititi radnike, ali i omogućiti efikasnije restrukturiranje tvrtki. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
