Galerija
Premijer Plenković na početku sjednice Vlade čestitao je svima novu godinu.
"I dalje smo optimistični u vezi gospodarskih očekivanja za iduću godinu", izjavio je premijer u uvodnom govoru.
"Cilj gospodarskog rasta je da taj makronapredak osjeti svaka hrvatska obitelj, svako kućanstvo i stoga su naši prioriteti povećanje plaća i mirovina, demografske mjere, stvaranje preduvjeta za priuštivo stanovanje mladih i obitelji, čime će pridonijeti Nacionalni plan stamebene politike, kao i novi krug porezne reforme koji je stupio na snagu.
Posebnu pozornost ćemo posvećivati najranjivijim skupinama, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, svima kojima je podrška potrebna. Znamo da je pred nama puno posla, ali smo odlučni nastaviti jačati hrvatsko gospodarstvo i povećavati životni standard građana", poručio je premijer.
Ključne brojke za 2025. su očekivanje rast a BDP-a na razinu od 3,2%, stopa inflacije do 2,7%, udio javnog duga u BD-u 56% i rast zaposlenosti oko 2,9%.
"Od jučer minimalna plaća je 970 eura bruto, zahvaljujući kompenzacijskim mjerama koje pruža Vlada", naglasio je.
Podsjetio je da je minimalna plaća više nego udvostručena u mandatu ove Vlade.
"Minimalna studentska satnica povećava se za 15%, sa 5,25 eura na 6,06 eura. U sklopu porezne reforme, povećanjem osnovnog osobnog odbitka na 6 eura, krećemo sa snižavanjem gornjih granica za primjenu niže i više stope poreza na dohodak, čime se izravno utječe na veće plaće svih građana", rekao je premijer.
Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se s 40.000 na 60.000 eura. Mjesečni iznosi za uzdržavane članove obitelji rastu za 7,1%: za prvo dijete 300 eura, drugo 420, treće 600, četvrto 840, a peto 1.140 eura.
Povećavaju se socijalne naknade, uključujući zajamčenu minimalnu naknadu (s 66 na 75 eura) i naknadu za studente (s 265 na 300 eura). Roditeljske naknade i potpore također rastu, s udvostručenjem potpore za novorođenčad i punom plaćom za majke drugih šest mjeseci, do 3.000 eura.
Iseljenici koji se vraćaju bit će oslobođeni poreza na dohodak pet godina, uz uvjet dvogodišnjeg boravka u inozemstvu.
Povećava se naknada za nezaposlene, a za osobe s invaliditetom planiraju se pojednostaviti vještačenja.
"Novi zakon o mirovinama donosi povećanje prosječne mirovine na najmanje 800 eura do kraja mandata, godišnji dodatak umirovljenicima, usklađivanje mirovina i povećanje staža majkama na 12 mjeseci po djetetu", hvalio se premijer postignućima Vlade i povećanim naknadama.
Mjere u školama
Plenković je najavio da će danas biti potpisan protokol o mjerama sigurnosti u školama, s ciljem podizanja razine sigurnosti u svim školskim ustanovama.
Kroz sistematizaciju i edukacije predviđeno je uključivanje osoba s odgovarajućim vještinama za zaštitu, koje su istovremeno senzibilizirane i educirane za rad s djecom, roditeljima i nastavnicima. Njihova uloga bit će trajno unapređenje sigurnosti u školama, posebno nakon tragičnog događaja u osnovnoj školi Prečko.
"Brze mjere, poput zaključavanja i zamjene vrata te uvođenja novih sigurnosnih sustava, već su u provedbi. Također, lokalni policijski timovi održat će sastanke s ravnateljima škola kako bi dodatno raspravili i unaprijedili sigurnosne protokole", rekao je.
Događanja u Crnoj Gori
Premijer se osvrnuo na događanja u Crnoj Gori.
"Zgroženi smo događanjima i izražavamo sućut obiteljima poginulih i unesrećenih".
Osvrnuo se i na događanja u SAD-u. "Izražavamo sućut i SAD-u i američkom narodu".
Zatim je govorio o plaćama u državnom i javnom sektoru.
"U mandatu do sada realan rast plaća bio je 52, 8 posto", rekao je premijer.
Zaklada Ana Rukavina
Osvrnuo se na Zakladu Ana Rukavina. Rekao je da će puni iznos PDV-a od prikupljenih sredstava iz državnog proračuna biti uplaćen Zakladi.
Plenković je rekao da su od listopada 2016. do listopada 2025. plaće državnih i javnih službenika rasle nominalno za 100%.
"Možemo reći da je u mandatu do sada naše dvije vlade, u ovoj prvoj godini treće vlade, realan rast plaća 52,8%", rekao je.
Istaknuo je da su prihodi od stranih turista u prvih devet mjeseci 2023. iznosili 13,2 milijarde eura, što je rast od 1,7% u odnosu na 2022.
Zaključio je da su, zahvaljujući mjerama Vlade, naftni derivati u Hrvatskoj među najpovoljnijima u EU, osobito u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
