Taj hitni summit, što ga je pod pritiskom Europljana i financijske krize sazvao američki predsjednik George W. Bush, okupit će, osim predstavnika Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), države članice G20 koje zajedno čine 85 posto BDP-a planeta i dvije trećine njegovih stanovnika.
Pročitajte i ovo
Summit bi trebao biti prigoda za donošenje novog međunarodnog financijskog sustava jer se postojeći Bretton Woods, donesen 1944., pokazao zastarjelim.
Za washingtonski summit pripreme su održane proteklog vikenda u Bruxellesu gdje su se čelnici zemalja članica Europske unije suglasili oko načela na kojima treba temeljiti novi svjetski financijski sustav.
Nova rastuća tržišta, poput Kine, žele snažnije sudjelovati u odlučivanju, a njihov zahtjev nije bez pokrića Drugi je pripremni sastanak održan u brazilskom Sao Paulu gdje su se okupili predstavnici najvećih i najsnažnijih zemalja u razvoju, poput Kine, Indije, Brazila, Meksika i drugih.
Više reda, odgovornosti i transparentnosti u upravljanju financijskim tržištima, glasila bi poruka koju će Europljani donijeti u Washington.
Više glasova u odlučivanju u međunarodnim financijskim institucijama, sažeta je poruka velikih tržišta u razvoju.
Ukratko, Europljani i Kina te nova gospodarstva predvođena Brazilom žele da financijska tržišta budu strože regulirana i da ih financijske institucije snažnije nadziru.
Brazil će tražiti i da se skupina G20 (a čine ga G8 i nova rastuća gospodarstva te Europska unija) sastaje dvaput godišnje, umjesto jednom godišnje, kako bi raspravila ključne izazove.
Rusija, ako je suditi prema pisanju nekih ruskih listova, nastojat će na summitu razbiti dominaciju skupine G7 (SAD, Kanada, Japan, Italija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka).
Uz naslov 'Kriza dijeli svijet', ruski dnevnik Nezavisimaja Gazeta, sugerira da će se u Washingtonu sukobiti Zapad, kojeg zastupa SAD i EU, nasuprot Istoku, u kojemu su glavni igrači zemlje nazvane BRIC (prema prvim slovima njihovih imena: Brazil, Rusija, Indija, Kina).
Moskva želi radikalnu reviziju financijskih institucija i postojećih pravila igre, piše list, a prenosi agencija AFP.
Nasuprot njima, SAD, djelomice i Velika Britanija, ne žele zauzdati financijska tržišta, jer taj sektor čini 10 posto njihova BDP-a.
Ukratko, nova rastuća tržišta žele snažnije sudjelovati u odlučivanju, a njihov zahtjev nije bez pokrića. Te su zemlje snažni izvoznici, poput Kine i zahvaljujući tome uspjele su akumulirati goleme uštede.
Koristeći se golemim viškovima zarađenih izvozom, ta bi rastuća gospodarstva uvozila više iz razvijenih zemalja i poticala i njihov rast.
No Kina, koja je nedavno objavila plan spašavanja financijskih tržišta s 455 milijardi eura, što će se povoljno odraziti i izvan njezinih granica, ne želi da joj se nametne uloga spasiteljice svijeta. Ona se zauzima za regulaciju tržišta, ali i opravdava da je ona još zemlja u razvoju s golemim brojem stanovnika, 1,3 milijarde ljudi.
Zauzvrat, nova gospodarstva žele da se njihovi glasovi više čuju u međunarodnim financijskim institucijama (MMF i SB). A za to se zauzimaju i neki stručnjaci sa Zapada i predlažu da zemlje eurozone svoje glasove svedu na jedno od osam mjesta koliko imaju u MMF-u.
Tako bi dale više prostora predstavnicima novih gospodarstava u 24-članom upravnom odboru MMF-a.
Uoči summita iz velikih gospodarstava stigle su još neke poruke. Indonezija i Australija objavile su zajedničku poruku protiv protekcionističke trgovine. Svjesne da gospodarska kriza zahtijeva koordiniranje fiskalne i monetarne politike, one ne žele da se svijet povuče u protekcionizam i u zatvorena gospodarstva.
Rusija, koja optužuje SAD da je svojim neodgovornim ponašanjem izazvao krizu, vidi summit u Washingtonu kao jedinstvenu prigodu da se potvrdi na međunarodnoj sceni i prekine hegemoniju G7, u čemu će joj pomoći Indija i Kina.
G 20 nastala je 1999. godine nakon izbijanja krize u Aziji i Rusiji s ciljem da se za istim stolom okupe predstavnici industrijski najrazvijenijih zemlja (G8) s kolegama iz velikih gospodarstava u razvoju. Europljani će u Washingtonu tražiti da se u roku od 100 dana nakon summita donesu 'konkretni prijedlozi' za reformu financijskog sustava, odnosno 23. veljače, mjesec dana nakon što novi američki predsjednik, demokrat Barack Obama, preuzme dužnost.
Nakon toga organizirao bi se novi svjetski sastanak na vrhu.
A kada Obama, koji dolazi iz redova demokrata, preuzme dužnost, mogao bi biti skloniji reformama nakon godina deregulacije tržišta. To zagovaraju i utjecajni američki ekonomisti, kakvi su Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001., ili Paul Krugman, ovogodišnji dobitnik, obojica kritični prema zastranjenijima financijskog kapitalizma.
Skupina G20 nastala je 1999. godine nakon izbijanja krize u Aziji i Rusiji s ciljem da se za istim stolom okupe predstavnici industrijski najrazvijenijih zemlja (G8) s kolegama iz velikih gospodarstava u razvoju.
Okuplja svake godine ministre financija i guvernere središnjih banka zemalja članica G8 te njihove kolege iz novih rastućih gospodarstava: Argentina, Australija, Brazil, Indija, Indonezija, Južna Koreja, Južnoafrička Republika, Kina, Meksiko, Saudijska Arabija, Turska i Europska unija.
Na sastanku su zastupljeni i Međunarodni monetarni fond te Svjetska banka, a raspravlja se o proračunskim i monetarnim pitanjima, o rastu, trgovini i energiji. G20 predstavlja dvije trećine svjetskog stanovništva i 85 posto bogatstva planeta.
Naziv G20 katkad se brka s istoimenom skupinom iz pregovora unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Ta skupina osnovana je tijekom summita WTO-a u meksičkome Cancunu 2003. godine, a u njoj su isto tako Brazil, Kina, Indonezija, Meksiko i Argentina. One brane poljoprivredne interese svojih članica od bogatih zemalja te zahtijevaju da EU, SAD i Japan ukinu subvencije svojim poljoprivrednicima jer time štete funkcioniranju međunarodnih tržišta, a na štetu zemalja u razvoju.
SKUPINA G8
Čine je industrijski najrazvijenije zemlje svijeta: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Države i Velika Britanija, kojima se pridružila Rusija.
BRETTON WOODS Sustav kojim su uspostavljena pravila za trgovinske i financijske odnose vodećih industrijskih svjetskih sila. Ime je dobio po gradiću gdje je održana međunarodna monetarna konferenciji 1944., na kojoj su predstavnici iz 44 zemlje dogovorili, nastojeći izbjeći ponavljanje Velike krize tridesetih godina sustav temeljen na fiksnim tečajnim stopama vezanima uz rezerve zlata i dolar. dogovoren je osnutak Svjetske banke u cilju obnove poslijeratne Europe, te Međunarodnog monetarnog fonda koji će nadzirati sustav temeljen na fiksnim tečajnim stopama.
-
kakva vijest!Senzacionalne vijesti iz Njemačke: Tvrde da je Martin Baturina odbio Real Madrid i otkrio kamo želi otići
-
Zločinačka organizacijaPala ekipa s Interpolove tjeralice: Policija upala u stan u Trnju, pogledajte što su pronašli
-
Prevezena u teškom stanjuŽena zarobljena ispod ruševina u Novom Sadu od spasilaca je tražila samo jedno: Njezine riječi slamaju srce
