EBRD: Hrvatska je ranjiva zbog javnog sektora i valutnih rizika

Najnovije EBRD-ove prognoze predviđaju stopu rasta za regiju u 2010. od 3,7 posto, prema u siječnju prognoziranih 3,3 posto, dok se za iduću godinu očekuje rast od 4 posto. Za Hrvatsku EBRD prognozira prosječni rast BDP-a u 2010. godini od 0,3 posto, što je za 0,3 postotna poena manje nego u siječanjskoj prognozi od 0,6 posto. Za 2011. godinu za Hrvatsku se prognozira rast od 1,8 posto. Regija EBRD-a obuhvaća srednju Europu i baltičke države, jugoistočnu Europu, istočnu Europu i Kavkaz, Tursku i Rusiju te srednju Aziju. Hrvatska je po ocjeni EBRD-a i dalje ranjiva, zbog uglavnom nereformiranog državnog sektora i visokih valutnih rizika.

Pročitajte i ovo 'Treba nas ohrabriti' Kosor: Rast pokazuje da izlazimo iz krize Stručnjaci o gospodarskom rastu 'Mi za 20 godina nećemo biti tamo gdje je i europski prosjek'

tri vijesti o kojima se priča oprezno! Upaljen Meteoalarm za dijelove Hrvatske: Evo gdje je moguće jače grmljavinsko nevrijeme Smijenila šefove gradskih firmi Gradonačelnica podijelila otkaze: Ovako su reagirali građani i radnici Crvena uzbuna VIDEO Opasno nevrijeme pogodilo dio Europe: Auti plivali cestama, tuča oštetila avion u letu, zaustavljeni vlakovi

>> Kosor: Godišnja skupština EBRD-a važan je događaj za Hrvatsku

Spori oporavak regije EBRD-a pod utjecajem je ovisnosti o Europskoj uniji kao dominantnoj izvoznoj destinaciji, izvoru izravnih stranih ulaganja i dotoka kapitala, kaže Berglof. Drugi razlog je znatan pad ekonomske aktivnosti, što je dovelo do visokih stopa nezaposlenosti i pada domaće potražnje. Pored toga, kreditni plasmani u regiju pali su zbog percepcije visokog rizika i problema nenaplativih zajmova, rekao je Berglof. Recesijom je, dodaje, najteže pogođena baltička regija, srednja Europa je pod utjecajem Poljske prošla relativno dobro, dok je jugoistočna Europa između te dvije regije. Grčka kriza, smatra Berglof, pojačala je vanjske rizike u jugoistočnoj Europi, ali i u široj regiji što predstavlja značajan razlog za zabrinutost.

I prije krize su, kaže Berglof, zanemarivani problemi slabe konkurentnosti i nedovoljne razvijenosti domaćih tržišta kapitala što je povećalo učinke krize, jer je porasla izloženost vanjskim rizicima. Najveći izazov za zemlje regije EBRD-a je, kaže Berglof, osiguranje stabilnog makroekonomskog okvira rasta koji uključuje jače oslanjanje na domaća tržišta kapitala te 'dedolarizaciju' i 'deeurizaciju'. Drugi izazov je rad na povećanju konkurentnosti. Berglof pritom upozorava da integracija u ekonomske tokove EU-a ne bi smjela rezultirati pretjeranim rastom troškova rada kako se ne bi ponovio grčki i španjolski scenarij. Preporuča razvoj trgovinske suradnje u regiji, jačanje malog i srednjeg poduzetništva i izvozne sposobnosti. (Hina)