Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Analitiačri su oprezni u prognozama.


Državna blagajna u siječnju se napunila iznad svih očekivanja. Građani su prošloga mjeseca potrošili 9 milijardi i 800 milijuna kuna. U blagajnu se slilo više i od PDV-a. Je li razlog tome mini porezna reforma i činjenica da je za gotovo milijun radnika povećana plaća - u Ministarstvu financija ne mogu za sada procijeniti.

Vezani članci Bojan Huzanić Majstori, konobari i taksisti ponekad ne izdaju račune: Provjerili smo kolike su kazne i što trebamo poduzeti Slika nije dostupna U prvom tromjesečju hrvatski BDP porastao više od 2 posto?

Godina je počela u plusu. Doduše, svega 0,2 posto no podaci fiskalizacije ipak pokazuju da smo prošloga mjeseca trošili više no lani u siječnju. I tako već treću godinu za redom. Za premijera to je i više no dobar znak. 'Ekonomski rast je nešto što će ove godine doći. Ne očekujemo da će ljudi kada se objave prvi podaci skakati od sreće. Trebat će vremena da ljudi to osjete', rekao je premijer Milanović.

I doista, rast građani još ne osjete.

Industrijska proizvodnja rasla je skoro cijele godine osim ljetnih mjeseci. Posljednjih 5 mjeseci raste i promet trgovine na malo, u prosincu čak 2,6 posto.

Analitičari su ipak oprezni u prognozama. 'Nakon godina recesije i grebanja po dnu mislim da i ostali podaci, izvoz i ostalo govore da bi mogli imati pozitivna kretanja prema kraju ove godine', smatra Ante Babić, ekonomski analitičar.

Nije sve tako sivo: Opet bilježimo rast industrijske proizvodnje

Šansu za napredak profesor Babić vidi u Europskom novcu kojieg na raspolaganju imamo više no ikada a sada bi ih mogli i bolje iskoristiti. 'Fondovi koji su nam bili na raspolaganju ovisili su o državnim tijelima, dakle njihovoj spremnosti a sad tu mogu ući i privatne kompanije, udruge i to koje su puno agilnije i sposobnije to iskoristiti', dodaje Babić.

Oprez pri prognozama profesor Brkić pak pravda prije svega činjenicom da su izostale strukturne reforme. 'Mi imamo manje više istu monetarnu politiku svih ovih 20-ak godina, manje više imamo istu fiskalnu politiku, regionalnu politiku, obrazovnu politiku, politiku tržišta rada. a trebalo bi očekivati nekakav drugačiji, bolji, povoljniji rezultat, to naprosto nije moguće', smatra profesor Luka Brkić.

Te važne reforme zahtijevaju vrijeme, novac, odricanja i bolne rezove ali i nešto još važnije. 'A da bi se to moglo napraviti, morate, naprosto morate stvoriti konsenzus svih glavnih političkih aktera. Time se ne smije trgovati na političkom tržištu', dodaje Brkić.

Ne treba zaboraviti da je izborna godina pa u tom kontekstu u širi politički konsenzus malo tko može vjerovati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju