Potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker zaduženi su za izradu prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se građanima omogućilo izjašnjavanje hoće li ostati u drugom mirovinskom stupu ili će svoj udio u fondovima prenijeti na državu, koja će im zajamčiti mirovinu iz prvog stupa.
'Time reagiramo na iskazano nezadovoljstvo mirovinskom reformom, odnosno drugim stupom koji se sve više pokazuje kao promašaj. Vrijeme je da promjenimo dio reforme koji se nije pokazao dobar i koji nije održiv na duže vrijeme', izjavio je premijer Ivo Sanader novinarima nakon sjednice Vijeća.
To nije vraćanje na početak, jer mirovinska reforma je puno više od samog uvođenja drugog stupa, ali treba analizirati što je donio drugi stup, pogotovo jer je kriza na međunarodnom financijskom tržištu pogodila i prinose mirovinskih fondova.
Takve promjene ne bi trebale pogoditi hrvatsko tržište kapitala jer mirovinski fondovi preko 60 posto ulaganja ostvaruju u državne vrijednosne papire, uvjereni su u Vladi.
Sanader: To nema veze s lokalnim izborima
Premijer Sanader ponovio je da Vlada ne može prihvatiti onaj dio antirecesijskih mjera Ekonomskog instituta koje predviđaju smanjenje plaća, mirovina, socijalnih davanja i izdvajanja za zdravstvo.
To nije pitanje socijalnog mira, a nema veze niti s lokalnim izborima, tvrdi Sanader, već Vlada ne želi oslabiti kupovnu moć hrvatskih građana pa traži druga rješenja.
Državni proračun morat će ići u rebalans, ali treba pričekati rezultate prvog tromjesečja i na temelju statističkih pokazatelja, a ne projekcija, procijeniti kada je vrijeme za takav potez, istaknuo je Sanader.
Za dva tjedna konkretno o krizi
U međuvremenu, Ekonomsko vijeće usvojilo je zaključke o izradi Akcijskog plana djelovanja i formiranju Akcijskog odbora koji će predložiti redoslijed i dinamiku provedbe pojedinih mjera, a za dva tjedna će Vijeće raspraviti konkretan plan akcije za ublažavanje posljedica krize.
Vlada traži od svih proračunskih korisnika i ministarstava apsolutnu disciplinu i štednju u korištenju proračunskih sredstava, a svim javnim poduzećima nalaže da u idućih 15 dana naprave plan štednje, kojim će srezati neproduktivne troškove. Slične mjere predlaže i jedinicama lokalne samouprave.
Ponovljeno je da se država ubuduće mora zaduživati u inozemstvu kako bi poslovnim bankama ostalo dovoljno novca za kreditiranje gospodarstva.
Sanader je napomenuo kako će i ulazak Hrvatske u NATO za dva mjeseca pozitivno utjecati na gospodarske aktivnosti, jer će se Hrvatskoj poboljšati financijski i politički status, te međunarodni rejting.
Zadovoljni punjenjem proračuna
Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je kako je punjenje proračuna trenutno daleko bolje nego početkom siječnja. Porez na dobit, trošarine na cigarete i doprinosi naplaćuju se 5-7 posto iznad prošlogodišnje razine, a zasad su podbacile trošarine na automobile i PDV koji je na razini 82 posto od istog razdoblja lani. Tih 18 posto razlike iznosi 650 do 700 milijuna kuna, rekao je Šuker.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je potporu malim i srednjim poduzećima, posebno onim izvozno orijentiranim, kao i ponovno uvođenje programa subvencioniranja kamatnih stopa.
HBOR će se osigurati likvidnost s naglaskom na financiranje izvoza, HAMAG će povećati svoj jamstveni fond za 500 milijuna kuna, te će se smanjiti neka neporezna davanja, poput naknada za Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatske šume i Hrvatske vode.
Najavio je sveobuhvatnu akciju Ministarstva gospodarstva i Državnog inspektorata protiv uvoza nekvalitetnih proizvoda, uz ogradu kako se ne radi o nikakvom protekcionizmu.
Predstavnik poslodavaca Ivica Mudrinić ovoga puta nije iznosio oštre primjedbe na račun Vlade zbog njezina odbijanja nekih zahtjeva HUP-a, već je ocijenio bitnim što se kreće u određeno smanjivanje potrošnje.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek ocijenila je kako Vlada ipak prihvaća upozorenja ekonomista o nužnosti ušteda na proračunskim izdacima te istaknula kako je važno da država više ne preuzima obveze koje kasnije neće moći podmiriti.
