Rejting nije povećan niti jednoj zemlji, a snižen je Alžiru (političke tenzije), Bosni i Hercegovini (problem u formiranju vlade), Mađarskoj (vladini loši pokušaji promjene političkog okvira), Maroku (veći sigurnosni rizik te političke tenzije), Peruu (politička nesigurnost uoči predsjedničkih izbora), Saudijskoj Arabiji (teška politička situacija) te Siriji (porast nasilja i prosvjeda).
Pročitajte i ovo
D&B navodi da će ekonomski oporavak i dalje biti veoma spor i navodi nekoliko rizika koji utječu na oporavak a to su: slaba domaća potražnja, visoka stopa nezaposlenosti, povećanje cijena nafte te indirektni utjecaj dužničke krize u eurozoni. U nadolazećim mjesecima ne možemo očekivati rast domaće potražnje, a visoka nezaposlenost će kočiti osobnu potrošnju dok će zbog opreza banaka kreditna aktivnost i dalje biti slaba te će private investicije biti ograničene. Isto tako, inflatorni pritisci zbog rasta cijena nafte također mogu negativno utjecati na domaću potražnju.
Vlada planira poduzeti nekoliko poteza kako bi se potaknuo ekonomski oporavak i otvorila nova radna mjesta. Neki od njih su npr raspisivanje više tendera u turizmu i infrastrukturnim projektima, te porezne olakšice na nova radna mjesta. D&B smatra kako će efekti ovakvih poteza biti ograničeni.
Veliki rizik slaba fiskalna pozicija i povećanje zaduženosti
Također, veliki rizik za hrvatsku ekonomiju je slaba fiskalna pozicija, te povećanje zaduženosti zemlje. Unatoč vladinim optimističnim planovima smanjenja deficita u iduće dvije godine, nedostatak ozbiljnog plana za fiskalnu konsolidaciju može imati negativne posljedice na troškove zaduživanja.
Što se tiče pristupanja EU, Hrvatska je krajem travnja zatvorila još dva poglavlja i ostaju joj još pet najtežih. Glavne reforme, navodi D&B za Hrvatsku su sudstvo, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Borba protiv korupcije nije samo važna kako bi Hrvatska pristupila EU, već kako bi i privukla strane investitore.
