Masovna otpuštanja, nesretni švicarac koji je odletio u nebo, kao i cijene nekretnina. Ljudi su kopali po smeću, scene deložacija bile su gotovo svakodnevne. Ti su se prizori svima urezali u pamćenje i zato sama pomisao na novu krizu svima tjera strah u kosti. No, nitko vam nije rekao kako je činjenica da su se ljudi masovno iselili zapravo dobra za ove koji su ostali. Kada smo pomislili kako ide na bolje, vijest da je njemačko gospodarstvo ušlo u stagnaciju, a talijansko u recesiju, nema koga nije zabrinula.

Galerija


Zagrebački umirovljenik Jusuf Kulenović uhvatio je malo lijepog vremena, pa uz križaljku i gugutanje golubova, krati umirovljeničke dane. I ne razmišlja, kaže, o recesiji. Par metara od njega, prodavač knjiga Tomislav Ferenčaković muku muči. Kako hrvatima prodati nešto što inače zaobilaze u širem luku?

Vezani članci Vladimir Gruborović za Provjereno Posebni Bandićev savjetnik Gruborović ekskluzivno za Provjereno: ''Nisam autor filma, a arhitektica posao nije dobila preko ljubavne veze“ Provjereno u varaždinskoj bolnici - 10 Provjereno donosi potresnu reportažu iz hrvatskog Bergama: ''Molio je da ga se uspava jer nije više mogao disati... Najgore je kad čuješ zvuk za koji znaš što znači''

Prije nekoliko mjeseci nitko nije ni spominjao recesiju. Nekako se stekao dojam da ide na bolje. No, onda je došla vijest s one strane Jadrana. Talijani imaju negativne brojke u gospodarstvu zadnja dva kvartala. Bio je to znak za alarm. Ne samo u susjedstvu, nego i u nas. ''Italija je Hrvatskoj jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, tako da se taj efekt prelijevanja, odnosno recesijskih tendencija u Italiji, mora odraziti i na hrvatsko gospodarstvo'', objasnio je krajem siječnja ekonomski analitičar Luka Brkić za Dnevnik Nove TV.

Takve su prognoze, dijelom, unijele nemir u nas. Neki su i dalje skeptični, pa je ekipa emisije Provjereno, kako bi demistificirala možebitni fake news od stvarnosti, otišla do Ekonomskog fakulteta da im onaj tko zna što se to dogđa i objasni imamo li uisitnu razloga za brigu. ''Ono što možemo trenutno zaključiti, ako recesija i dođe, da ćemo je dočekati bolje nego ranije'', kazao je doc. dr. sc. Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. A to ranije, jest ona kriza iz 2008. godine.

Kriza iz Amerike stigla u Europu

Ta kriza, koja je počela u Americi u sekteru nekretnina, izravno je utjecala na banke i investicijske fonodve, pa se preko bare prelila u Europu. Hrvatska se politika tih dana oštro, barem verbalno, borila protiv krize. A kad je krenulo, krenulo je, i to nezaustavljivo. Pad BDP-a, zaduženja, nezaposleni i blokirani u stotinama tisuća. Recesija je bila u punom jeku. Sve više ljudi pred kontejnerima koji traže boce da bi skupili koju kunu, pučke kuhinje grcale su pod teretom novih korisnika.

Premda opreza treba biti, stvarnog straha da bi se mogla ponoviti slična kriza, tvrdi docent Globan, nema. Da bi nam zornije pokazao gdje smo bili 2008., a gdje smo danas napravio je tablicu i objasnio na šest parametara što se dogodilo.

Prvi parametar je rast na kredit. ''Kupovalo se sve, uglavnom uvozna roba, pa je potrošnja bila na dug, koja je financirana kreditima'', kazao je Globan. Drugi parametar odnosi se na uvoz i izvoz. Tada je ''uvoz bio veći od izvoza. Imali smo jako veliki deficit, više nego što smo izveli''.

Treći parametar obuhvatio je razliku u rashodima i prihodima, odnosno država je trošila više nego što je zarađivala.

Četvrti parametar čine investicije ovisne o državi. ''Gradnja autocesta gdje se država zaduživala kroz svoju tvrtku HAC i to u milijardama. Država je bila glavni financijer i kada se recesija prelila na nas 2008., država je pala u probleme i veliki dio investicija je zaustavljen'', objasnio je docent Globan. Peti parametar odnosi se na cjenovni balon na tržištu dionica – ljudi su stajali u redovima kako bi kupili dionice Hrvatskog telekoma i Ine, i tako se zaduživali.

Kaos se osjetio godinama nakon krize

Posljednji parametar je nekretninski balon. ''Kupovali su se stanovi i prije nego su izgrađeni, kod sumnjivih investitora, i kad je sve puklo, kao i kod dionica, ljudi su opet gubili'', rekao je Globan.

Svi ovi parametri bili su zadovoljeni i nastao je kaos koji se i godinama nakon vrhunca krize osjetio, ponajviše kod onih građana koji su svoje zaduživanje napravili s valutnom klauzulom u nesretnom švicarcu. Strašniji od podatka da je gladovanje osjetio svaki četvrti korisnik šivarca, jest taj da je čak svaki osmi korisnik pomišljao na samoubojstvo. Neki su, naime, čak svoj naum proveli u djelo.

Da sirotinje ima, nije tajna. Da se zbog toga da ne postanu sirotinja na desetke tisuća iselilo, poznata je stvar. No, mnogima će se činiti čudnim, ali iseljenici su zapravo mnogima od onih koji su ostali pomognli da žive bolje. ''Ako je nestašica radnika na tržištu rada, onda firme dižu plaće i to se događa zadnjih pet godina. To ne bi bilo moguće da se ljudi nisu iselili, da su na burzi i da traže posao'', ističe Globan.

Osim toga, svi oni parametri koje je ekonomist nabrojao, a koji nam nisu išli u prilog 2008. godine, sada se čine puno boljima. Cijene nekretnina jedina su slična situacija s onom 2008., prema ekonomskim pokazateljima. No, masovna otpuštanja, velike promjene u gospodastvu, pad BDP-a, ne očekuju se u toj mjeri da bi izazavali tektonske promjene. Kao što smo i sami vidjeli i čuli od sugovornika, krize, kao gotovo sastavnog dijela ovog društva, uvijek ima.

Najveći teret onog što se dogodilo od 2008. pa u godinama koje su uslijedile odrazio se na građanima s dobrim primanjima, visokoobrazovanima, dakle srednjem sloju, ponajviše zbog loših kredita.

Premda je gospodasrtvo živahan organizam, ekonomisti tvrde da je nekad dobro puhati i na hladno, da bismo bili spremni ako dođe najgore. No zasad, stvarne i veće opasnosti, srećom, ipak nema.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr