Loše vijesti stižu iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. U najnovijoj analizi upozoravaju da gospodarstvo usporava pa su smanjili i svoja očekivanja rasta BDP-a za posljednje tromjesečje te cijelu 2019. godinu.

Galerija


Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek u Dnevniku Nove TV pojasnila je o čemu se radi.

Koliko je zabrinjavajuća situacija, prijeti li nam nova kriza?

Vezani članci Trebamo li strahovati od nove krize? (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Trebamo li strahovati od nove krize? Ekonomski stručnjak tvrdi: ''Ako i dođe, dočekat ćemo je bolje od one iz 2008. godine'' Ilustracija (Foto: iStock / Getty Images Plus) Sprema se nova ekonomska kriza, jača i dugotrajnija? "Ovog puta nemamo oružje za borbu"

Situacija doista nije zabrinjavajuća. Ekonomski institut nije najavio nikakvu krizu. Mi smo najavili usporavanje i to na temelju našeg indeksa koji računamo svaki mjesec. I dalje je rast prisutan. Nikakve krize nema. Dogodilo se da su naše informacije indeksa protumačene od strane mnogih medija na način na koji je, po meni, vrlo neodgovoran i neuobičajen. Ispalo je kao da Ekonomski institut potvrđuje recesiju. Apsolutno nikakve recesije nema.

Međutim, treba istaknuti da takav tip ponašanja od strane medija može promijeniti ponašanja i kućanstava i poduzeća, stvoriti kolektivnu psihozu i na kraju jedno ovako labilno gospodarstvo stvarno i odvesti u recesiju tamo gdje je možda uopće ne bi niti bilo. Mislim da treba malo pažljivije čitati što se točno htjelo reći i da kažemo – možda usporavamo. Međutim, također treba reći da je BDP u drugom i trećem tromjesečju prošle godine nadmašio svojim rastom sva očekivanja i analitičara i znanstvenika. Možda nas iznenadi i u četvrtom kvartalu.

Negativnih rizika za ovu godinu doista ima i mislim da su veći nego su pozitivni izgledi za rast BDP-a, ali i dalje o recesiji doista nema ni govora. To je doista u ovo trenutku moram reći – fake news.

Koji su uzroci usporavanja, što se događa?

Prosinac je bio iznimno loš mjesec i za industrijsku proizvodnju, čak i za trgovinu na malo, bez obzira na potrošnju za vrijeme blagdana. Kad se izuzme ta sezona vidi se određeni pad i te potrošnje. Industrijska proizvodnja i je pala jako puno, šest posto. Najveći dio tog pada dolazi od brodogradnje koja se smanjila za trećinu u 2018. Nije samo brodogradnja.

Zabrinjavajuće padove pokazuje i kemijska industrija i industrija strojeva uređaja, električne opreme, prehrambena industrija. To su sve vrlo potentne i vrlo snažne, za Hrvatsku vrlo bitne industrije za Hrvatsku koje iz nekog razloga, teško je reći u ovom trenutku što točno, usporavaju.

Kolika je opasnost ekonomski zastoj u Njemačkoj i Italiji, koliko će se to osjetiti u Hrvatskoj?

U Njemačkoj za sada imamo nešto što bih nazvala štucanjem. To nije još uvijek nikakav ozbiljni zastoj. Njemačko gospodarstvo nije u recesiji. Ono je usporilo. Vjerojatno dijelom i zato što je kinesko gospodarstvo usporilo. Kina je veliko njemačko izvozno tržište. Vjerojatno dijelom imamo i posljedice trgovinskog rata između Amerike, Kine i EU, pogotovo zato što su mjere carinske politike SAD-a dobrim dijelom usmjerene baš na njemačko gospodarstvo. Tek treba vidjeti što će se dogoditi s njemačkim gospodarstvom. Oni tek sada štucaju.

Talijani su bolesnici EU-a zadnjih deset godina. Oni su uvijek negdje na rubu recesije. Problem je to što te dvije ekonomije jesu naši glavni trgovinski partneri, ne jedini, ali jesu dva bitna partnera. Njihovi turisti koji dolaze kod nas na odmor, kao i svi naši gospodarstvenici koji izvoze svoje robe i usluge na ta tržišta, možda mogu biti ugroženi. To i dalje nije niti izbliza onoliko dramatično niti ozbiljno kao što to naslovi na našim mnogobrojnim, vrlo čitanim portalima dali sugerirati. Stvara se jedna kolektivna psihoza koja nas doista može baciti u recesiju.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr