Koliko je onih koji bez vozačke dozvole siju smrt na cesti? ''Neki smatraju da su iznad zakona i pravila, a ni kazna ih previše ne brine''

Početak još jednog tjedna obilježilo je hvatanje još jednog vozača za volanom bez vozačke dozvole. Nije mu ostala u drugoj torbi, nije ju zagubio negdje. Vozački ispit uopće nikada nije niti položio.

Barem nije izazvao prometnu nesreću u kojoj je netko poginuo ili stradao.

Drugi nisu bili te sreće. Samo prošle godine vozači bez položenog vozačkog ispita uzrokovali su 358 prometnih nesreća u kojima su poginule 32 osobe dok ih je 499 bilo ozlijeđeno. Broj prometnih nesreća koje su uzrokovali vozači bez položenog vozačkog ispita povećao se za 26,5 posto u odnosu na 2021. godinu u kojoj je, prema podacima MUP-ova Biltena o sigurnosti cestovnog prometa, u nadzoru prometa utvrđeno 6573 vožnji bez položenog vozačkog ispita.

Ilustracija (Foto: Tomislav Kristo / CROPIX)

Brojke za ovu godinu pune se, ''tek je'' treći mjesec iza nas. Statistika će opet biti crna kako god okrenuli jer i jedna poginula osoba je previše, a tijekom proteklih tjedana gotovo da nije bilo onih u kojima policija nije slala obavijesti o vozačima koje je na cestama zatekla bez vozačke dozvole.

Neki su na uvid, kao 45-godišnjak dan ranije u Sisku, policiju pokušali zavarati krivotvorenom vozačkom dozvolom pa je završio s kaznenom prijavom. Drugi muškarac, 40-godišnji hrvatski državljanin, sumnjiči ga sisačka policija kojoj je pokušao pobjeći, prevozio je bez položenog vozačkog ispita strane državljane.

Prije tjedan dana teška prometna nesreća dogodila se u Istri kada je maloljetnica bez položenog vozačkog ispita upravljala automobilom, a poginuo je njezin 20-godišnji suvozač.

Pročitajte i ovo Burna noć na cestama Bježali s mjesta nesreće: Maloljetnik bez vozačke udario u ogradu, ozlijeđen suvozač. Pijana vozačica se zaletjela u bunar

Pročitajte i ovo Sigurnost na cesti Četiri sekunde i jedan klik spašavaju život: ''Nevjerojatno je da to ljudi nikako ne mogu shvatiti''

Zagrebačka policija prije koji tjedan uhvatila je 56-godišnjaka koji je pijan vozio automobil, bez položenog vozačkog ispita, projurio kroz crveno i skrivio prometnu nesreću, a i policija u Međimurju uhvatila je mladića koji je također vozio bez vozačke dozvole. Policija je obojici oduzela automobile.

Mogli bismo nabrajati pojedinačne slučajeve do tko zna kada, a iz njih je vidljivo da bez položenog vozačkog ispita voze i stariji i mlađi, u gradu i na selu, više i niže obrazovani, muškarci i žene… Komadići mozaika su i podaci koje je za DNEVNIK.hr prema nekima od parametara koje smo zatražili izdvojio MUP, uz napomenu da su podaci za 2022. još u obradi.

Tablica 1 (Foto: MUP/DNEVNIK.hr)

Tablica 2 (Foto: MUP/DNEVNIK.hr)

''Kad bismo svi poštivali prometne propise, prekršaja i nesreća s ozlijeđenima i poginulima gotovo da ne bi bilo''

Bi li pomogle još oštrije kazne i koliko se uopće radi na neizostavnoj prevenciji, često je pitanje, kao i zašto ljudi koji nisu položili vozački ispit ipak sjedaju za volan i voze?

U MUP-u smatraju da su predviđene kazne za vožnju prije stjecanja prava primjerene: ''No, ističemo kako same kazne nisu primarne, nego je cilj smanjiti stradavanje ljudi u prometu. Bitno je utjecati na svijest pojedinca, odnosno vozača da poštuje prometne propise jer kad bismo ih svi poštivali, prekršaja i nesreća s ozlijeđenima i poginulima gotovo da ne bi bilo''.

''Moramo napomenuti kako smo svjesni činjenice da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvariti isključivo i samo poduzimanjem mjera i aktivnosti od strane
zajedničko i sustavno poduzimanje aktivnosti, odnosno povezanost i ostalih nadležnih institucija i subjekata koji se bave sigurnošću prometa, a prije svega bismo istaknuli učenje o sudjelovanju i ponašanju u prometu od najranije životne dobi'', poručili su iz MUP-a.

Pročitajte i ovo ''I mi smo samo ljudi'' Političarima prometne nesreće nisu strane: Čije se suze ne zaboravlja, a čiji je automobil ljubio žardinijeru s cvijećem?

''Za vožnju bez vozačke dozvole ne postoji opravdan razlog''

''Nemamo podatke o motivima za vožnju bez dozvole. Možemo pretpostaviti da je u nekim situacijama potreba za vožnjom jača od spoznaje da se ne bi smjelo voziti, npr. u slučaju kada treba hitno nekoga prevesti u bolnicu i slično, ali to su iznimne situacije.

Prometna policija svakodnevno se nasluša raznih izlika i opravdanja za vožnju bez položenog vozačkog ispita, iako za taj prekršaj ne postoji opravdani razlog - kao ni za većinu drugih'', istaknula je za DNEVNIK.hr pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva (HPD) Ljiljana Mikuš.

Podsjeća da je ''vozačka dozvola dokaz o tehničkoj vještini upravljanja vozilom, poznavanju prometnih propisa i sigurnosnih pravila te znanju o pružanju prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći. Vozačku dozvolu trebale bi dobiti osobe za koje je utvrđeno da znaju prometna pravila i mogu ih se pridržavati te prihvaćaju odgovornost koju vožnja zahtijeva. Osoba koja vozi bez položenog vozačkog ispita svjesno krši zakone, pravila i propise o vožnji. Ovdje se ne radi o slučajnoj pogrešci, zabuni, nepoznavanju propisa, nedostatku informacija ili zaboravljanju. Nikoga nećete uvjeriti ako kažete da niste znali ili ste zaboravili da treba položiti vozački ispit prije nego počnete voziti.''

Napominje da 'kršenje propisa u smislu upravljanja vozilom prije stjecanja prava treba razlikovati od upravljanja vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova ili upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera. Za sve navedene situacije Zakon o sigurnosti prometa na cestama predviđa strogo kažnjavanje počinitelja.''

Ljiljana Mikuš (Foto: Dnevnik.hr) (Foto: DNEVNIK.hr)

''Vožnju prije položenog vozačkog ispita odnosno stjecanja prava možemo smatrati bahatim, neodgovornim i opasnim ponašanjem za prometnu sigurnost. Ovim postupkom osoba dovodi u opasnost sebe, ali i druge sudionike u prometu. Ovako se ponašaju psihosocijalno nezrele i neprilagođene osobe, kojima nedostaje sposobnost empatije za druge ljude i koje nisu zabrinute zbog mogućih posljedica svog ponašanja'', objasnila je Mikuš.

Istaknula je da se navike i vještine sigurnog ponašanja u prometu stječu od najranije životne dobi: ''Djeca uče promatrajući ono što roditelji rade, i to je važnije od onoga što govore, koliko god njihove riječi bile dobronamjerne i točne. Svi dobronamjerni savjeti koje dijete dobiva, mogu izgubiti na važnosti nepromišljenim postupcima roditelja koji će prelaziti cestu na mjestu koje nije za to predviđeno, zanemariti crveno svjetlo na semaforu, vikati na druge vozače, voziti bez sigurnosnog pojasa, ignorirati prometna pravila.''

''Ne postižu sve osobe psihosocijalnu, kognitivnu i emocionalnu zrelost koja znači i preuzimanje odgovornosti za svoje postupke i ponašanje. Neki ljudi smatraju da su iznad zakona i pravila, a ni kazna ih previše ne brine. Imaju nezreli način razmišljanja, nisu realni, smatraju da su jači od svega, da mogu što god požele. Prema tome, sigurnost i odgovornost oblikuju se u obitelji i to od najranijeg djetinjstva, a značajnu ulogu imaju i vrtić, škola, mediji… ali, uvijek će postojati osobe koje smatraju da socijalna pravila za njih ne važe'', upozorila je psihologinja.

Pročitajte i ovo Posebna pravila za mlade Lakše do vozačke dozvole, ali i do kazni: Sve što morate znati o novim prometnim uredbama EU-a

''Posjedovanje vozačke dozvole nije naše pravo nego velika odgovornost i privilegija''

Sljedeća mjera prevencije nepoželjnog ponašanja vozača u prometu odnosi se na autoškole, dodala je pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a: ''U postupku osposobljavanja budućih vozača od izuzetne je važnosti oblikovati pozitivne stavove o vožnji i postupanju prema propisima u cestovnom prometu, naučiti buduće vozače da procijene rizične situacije i okolnosti u vožnji, ali i svoje psihofizičko stanje odnosno trenutnu sposobnost za vožnju.''

Ako sve ovo nije pomoglo formiranju sigurnog i odgovornog vozača, preostaje kažnjavanje neprihvatljivog ponašanja, kazala je Mikuš te pojasnila: ''Iako kažnjavanje nije dobar način za regulaciju ponašanja, u slučaju vožnje bez vozačke dozvole može biti efikasnije nego u nekim drugim slučajevima nepridržavanja prometnih propisa. Važno je osigurati izvjesnost kažnjavanja jer to znači da je kazna učinkovita, dakle kazna mora slijediti svaki put nakon nepoželjnog ponašanja. Intenzitet i vrsta kazne trebaju odgovarati učinjenom prekršaju: blage kazne neće dovoljno utjecati na promjenu ponašanja, ali izrazito strogim kaznama mogu se postići suprotni efekti od očekivanih, zbog povećanja anksioznosti i stresa kod vozača.''

''U slučaju vožnje bez položenog vozačkog ispita nema slučajnosti i nema opravdanog razloga te bi zakonodavac o tome trebao voditi računa pri određivanju visine kazne. Opravdanja onih koji voze bez položenog vozačkog ispita u smislu nedostatka novaca za polaganje vozačkog ispita nisu prihvatljiva jer posjedovanje vozačke dozvole nije naše pravo nego velika odgovornost i privilegija'', podsjetila je pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a.

Ilustracija (Foto: Getty Images)  

Podsjetnik na kazne

Člankom 216. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se pravo na samostalno upravljanje vozilom dokazuje vozačkom dozvolom ili potvrdom o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole koja vrijedi za upravljanje vozilima u prometu 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Pritom će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, kazniti za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

Također, ako je vozač proglašen krivim za upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put; te najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

Vozaču motornog vozila se temeljem članka 286. istog zakona se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

Pročitajte i ovo ista ga kamera snimila 14 puta Mladić iz Zagorja postao vlasnik maksimalne prekršajne prometne kazne u Hrvatskoj, a riječi kojima se opravdavao policiji su za rubriku "vjerovali ili ne"

Pročitajte i ovo Kazna za recidivista Policija mu oduzela auto: Pijan i bez vozačke ozlijedio ženu, prijeti mu kazna veća od 42 tisuće kuna

Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Vozaču koji je prije stjecanja prava na upravljanje vozilom u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se odrediti da ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine rješenjem će se odbaciti.