Naš mladi znanstvenik Nikola Bregović sa zagrebačkog Prirodoslovnog matematičkog fakulteta uspješno je riješio misterij tzv. Mpemba efekta, odnosno pojave kada se topla voda zaledi prije hladne.
Pročitajte i ovo
Nikola nam je objasnio kako se u ovom efektu radi o utjecaju više različitih efekata zajedno. 'Glavni utjecaj imaju konvekcijsko strujanje i pothlađivanje. Ukratko da objasnim, ako imate toplu vodu i stavite je u škrinju, ona se počinje hladiti izvana prema unutra, uzorak uz stjenke čaše postaje hladniji i ta voda pada prema dnu. Pritom zbog razlike u gustoći dolazi do dodatnih miješanja strujanja unutar uzorka zbog čega se toplina brže počinje izmjenjivati s okolinom', objašnjava Nikola.
>> Hrvatski znanstvenik koji će vas oduševiti!
Naš mladi znanstvenik dodao je i kako treba uzeti u obzir da strujanja koja se iniciraju u početno toplijem uzorku, recimo 50-40 stupnjeva u odnosu na uzorak koji je na 20 stupnjeva, su intenzivnija i ona se nastavljaju i nakon što uzorak dođe do 20 stupnjeva što znači da uzorak nije homogen.
'Druga stvar koju treba imati na umu jest anomalija vode. To većina ljudi zna o čemu se radi. Znači, voda je pri temperaturi od 4 stupnja najgušća, a ispod toga postaje sve rijeđa. Zbog toga vod, koja se skupila na dnu uzorka, počinje se dizati kad se ohladi ispod 4 stupnja zbog čega se opet pojačava to mješanje i izmjena topline. Tu je bitno naglasiti da se u početno toplim uzorku taj sloj hladnije vode bude deblji i to miješanje je jače', kaže Nikola.
'Ono za što dosta ljudi ne zna jest pothlađivanje, tj. činjenica da se voda ne smrzne na 0 stupnjeva. Voda se počne smrzavati debelo ispod nule, nekad na -3 nekad na -12 pa čak i na -17 sam ja upio primijetiti na jednom od svojih mjerenja. Dakle, ta temperatura do koje trebate doći da biste dobili prvi kristal je jedan od faktora koji definira vrijeme potrebno za smrzavanje', objašnjava.
Nadamo se da je Nikola i vama uspio razjasniti ovaj misterij vode.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
