Kada dobijete zadatak naslijediti legendarni model iz '50-ih godina kao što je bio BMW 507 i nakon toga se više priča o tebi i nakon 30 godina, onda se svakako radi o posebnom modelu. Mlađe generacije teže će se sjetiti, ali oni nešto stariji jedino će se začuditi da je prošlo sad već tri desetljeća od pojavljivanja BMW-a Z1. Automobil avangardnog dizajna i naprednih tehnoloških mogućnosti mnogi su opisivali kao model, iako je stajao pred njima u punom sjaju, koji dolazi iz budućnosti. Uostalom, njegovo slovo Z u nazivu dovoljno je govorilo za sebe – Zukunft (budućnost).
Razlika u stvaranju novih modela, kao i puno puta kasnije, bila je u tome što su tamo inženjeri i dizajneri dobili slobodne ruke u razvoju konceptnog modela. Jedna konkretna ideja iz tog odjela, donijela je svijetu automobila nove mogućnosti i standarde. Baš takav bio je tada revolucionarni Z1. Početkom kolovoza 1986. godine BMW je obznanio da njihov proizvod prilično napreduje, objedinjujući specifikacije koje se temelje na dugogodišnjoj tradiciji BMW-a. Službenu premijeru pred javnosti doživio je godinu kasnije u Frankfurtu.
Koliki je interes i famu izazvao bavarski roadster, najbolje su opisivali izvještaji sa salona. Prednarudžbe su se radile punom parom, s komentarom da su oni koji su oklijevali s uplatom pologa izvisili za isporuku svojeg automobila. BMW je mogao proizvoditi samo 6 primjeraka dnevno, što je prema broju narudžbi značilo isporuke do 2000. godine.
Među prvima su, i to do izloženog primjerka, htjeli doći kolege iz jednog njemačkog auto-časopisa. S njihove strane ponuđenih 150.000 njemačkih maraka nije bilo dovoljno kako bi se dokopali modela koji je krao poglede u 'Reed Green' izvedbi. Izložbeni model bio je još uvijek jedan od deset prototipova, procijenjen na 2 milijuna maraka.
Godinu dana trajala je igra strpljenja, obzirom da je Z1 u proizvodnju krenuo tek u jesen, točnije u listopadu 1988. godine. Tadašnja cijena bila je 80.000 njemačkih maraka, dok se danas u oglasnicima može naći po cijeni od 40.000 eura.
Napredni BMW Z1 stvarno je bio drugačiji. Njegova monocoque "kada" bila je sastavljena od elemenata tanko prešanog čelika te je činila temelj automobila. Cijela je bila dodatno galvanizirana te presvučena slojem cinka, koji je služio kao vezivni i potporni element.
Torzijski otpor cijelog monocoquea tako je povećan za 25%. Avangardno za kraj osamdesetih.
Drugi neobičan element BMW-a Z1 bili su njegovi vanjski dijelovi napravljeni od posebne plastike. Prvi čovjek tadašnjeg BMW Technik GmbH, legendarni Urlich Bez, javno je na frankfurtskom sajmu demonstrirao čvrstoću tih dijelova besramno skačući po njima.
Ipak glavni trik roadstera Z1 bila su njegova vrata. Ideja koja nije viđena prije a ni poslije među automobilima jesu vrata koja se električno uvlače u bočne pragove
Mehanizam za vrata i bočne prozore pokretala su dva elektromotora i nazubljeni remen. Motori su imali i posebnu funkciju koja je omogućavala da se vrata i prozori otvaraju ili zatvaraju i ručno ako bude potrebe.
Dizajn i koncepcija Z1 već na prvu otkriva kako se radilo o izrazito niskom automobilu. Takve proporcije donijele su mu i nisko težište i mali koeficijent otpora zraka (Cw = 0.36 s podignutim krovom ili 0.43 sa spuštenim), što je u konačnici jedan od razloga njegove upravljivosti i prianjanja. Mnogi su Z1 opisivali kao vozilo koje pruža odličan osjećaj u vožnji, gdje i nešto lošije ceste nisu zamorne po vozača i suputnika, te se odmah etiketirao kao model koji će cijeniti istinski i prekaljeni vozači.
Pod poklopcem motora uglađeno je radio BMW-ov redni šestak koji je isporučivao 170 KS iz zapremnine od 2,5 litara. Z1 do 100 km/h je stizao za 8 sekundi, a maksimalac mu je bio 225 km/h. Za roadster iz toga vremena i više nego dovoljno.
Ipak, koliko je velik interes vladao u početku, toliko brzo je i nestao. Proizvodnja kultnog Z1 obustavljena je 1991., s 8.000 proizvedenih primjeraka uspješno je otvorio vrata mnogim drugim roadsterima s oznakom Z, koji su kasnije stigli iz bavarske radione. Njegov futuristični dizajn živjet će još dugi niz godina. Čekamo samo da se netko od proizvođača odluči ponuditi ovakva vrata.
