Filmski program 3. Subversive Film Festivala predstavlja kinematografije nekadašnjih socijalističkih država ili pak onih država u kojima su i danas na snazi različiti 'pokreti za socijalizam'.
Pročitajte i ovo
Pogled sa 600 metara visine
Šareni baloni iz cijelog svijeta lete nebom iznad Međimurja: Posjetitelje očekuje natjecanje, koncerti i gastro kutak
Ljetno Fuliranje
Poznati festival od sada i u ljetnom izdanju: "U fokusu su užitci, dobro raspoloženje, opuštenost i dobra ponuda hrane i pića"
Dan maturanata
Pripremite se na opsadu grada: Ovom trasom će se kretati kolona, sve će pratiti hitne službe
Čiji je poglavar?
Jeste li znali da papa nije Katolik?
U JUŽNOJ KOREJI
FOTO Ogroman požar u tvornici guma: Mogao bi trajati danima!
Publika će imati prilike vidjeti izbor jugoslavenskoga, istočnoeuropskoga i latinoameričkoga filma, pri čemu svako od navedenih poglavlja iz filmske i socioekonomske povijesti obuhvaća niz danas 'novih' nacionalnih kinematografija, predstavljenih u svojoj povijesnoj (socijalističkoj) perspektivi. Iznimka su latinoameričke kinematografije, koje su zbog 'živućih' socijalizama predstavljene i povijesnim i suvremenim ostvarenjima.
Programska sekcija kojom će 1. svibnja u kinu Tuškanac biti otvoren Subversive Film Festival naslovljena je 'I filmove ubijaju, zar ne?' te traje do 15. svibnja. Sekcija sadrži pregled jugoslavenskih kinematografija u periodu od 1955. do 1990. po izboru talijanskog kritičara i povjesničara filma Sergia Grmeka Germanija koji je priređivao retrospektivne programe istočnoeuropskih kinematografija za niz renomiranih festivala, od La Biennale di Venezia i Alpe Adria Cinema u Trstu do Torina, Locarna i drugih.
Prema očitovanju samog selektora, selekcija od 73 naslova jugoslavenskog filma, koja uključuje i retrospektivu Živojina Žike Pavlovića, upravo je željela biti 'tendenciozna': zajedno se predstavljaju filmovi koji su već priznati kao klasici i nepoznati filmovi, protivno već uspostavljenim hijerarhijama i protivno cenzuri koja je filmove htjela spremiti u bunker.
Od 9. do 15. svibnja u kinu SC održat će se sekcija istočnoeuropskoga filma šezdesetih 'Između destaljinizacije i represije' koja predstavlja niz vrlo originalnih, često naglašeno modernističkih rješenja u zaobilaženju cenzure s kojom su redovito suočavani istočnoeuropski filmaši.
Filmovi po izboru kritičara Tomislava Kurelca pokazuju da su kinematografije Mađarske, Poljske, Čehoslovačke, Rumunjske, Bugarske i DDR-a 60-ih godina, ravnopravno uključene u posljednje razdoblje koje je u Europi iznjedrilo značajne i cjelovite filmske tendencije - francuski novi val, britanski socijalni film, novi njemački film.
Filmove za program 'Kompleksni laboratorij suvremenog latinoameričkog filma' odabrao je filmski kritičar Dragan Rubeša i kroz njega možemo uočiti kako politički zaokreti i novi socioekonomski modeli Latinske Amerike neminovno utječu i na pulsirajuće tkivo latinoamerčkih kinematografija. Pedro Gonzalez-Rubia filmom Alamar bježi u osamu meksičkog koraljnog grebena dok Juan Carlos Valdivia u filmu Zona Sur poziva na klasnu borbu i zatvara bolivijsku buržoaziju u dobro čuvane zone.
Pablo Larrain (Tony Manero) združuje u liku jednog imitatora letargiju i predatorstvo povampirenog čileanskog režima koji je socijalizmu rekao ne. A José Padilha, autor proslavljene Elitne postrojbe, u dokumentarcu Garapa promatra Brazil kao zemlju gladnih. Socijalizam ostaje tek na nivou utopije, distopije, inercije i razbijenih iluzija.
Od 3. do 7. svibnja u kinu Europa održava se velika međunarodna konferencija pod nazivom 'Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas' koja okuplja velik broj važnih teoretičara kao što su Gianni Vattimo, Samir Amin, Mihail Riklin, John Milbank, Slavoj Žižek, Michael Lebowitz i mnogi drugi.
Dok su večernji termini rezervirani za predavanja, u dnevnima će se odvijati paneli s oko 30 gostiju iz Hrvatske i regije. Kroz panele naslova 'Širenje područja borbe: Mi seljaci, radnici, studenti…', 'Žene i (per)formativni socijalizam', 'Umjetnost je revolucija, revolucija je umjetnost!' i 'Od utopije do totalitarizma (Goli Otok, Sv. Grgur, Lepoglava…)' tema konferencije pokušat će se smjestiti u postjugoslavenski kontekst, povezujući recentne studentske nemire s radničkom i seljačkom borbom, tematizirajući poziciju žena u socijalizmu, pitanje odnosa umjetnosti i revolucije, ali i traumatičnu 'tamnu stranu' jugoslavenskoga socijalizma, o čemu će progovoriti i bivši logoraši Golog Otoka i Sv. Grgura.
Bitno je naglasiti i da će, s obzirom na međunarodnu relevantnost konferencije, svi programi biti popraćeni simultanim prijevodom s engleskoga na hrvatski, i s hrvatskoga na engleski. Detaljan program uskoro će se moći naći na službenoj web-stranici festivala.
Unutar popratnog programa Subversive Film Festivala održat će se izložba 'Umjetnost uvijek ima posljedice' koju zajednički organiziraju Što, kako i za koga/WHW iz Zagreba, Tranzit.hu iz Budimpešte, kuda.org iz Novog Sada i najstariji europski muzej suvremene umjetnosti - Muzeum Stzuki iz Lodza.
Izložba je smještena u nekadašnju zgradu Muzeja suvremene umjetnosti na Katarininom trgu i Galeriju Novu te obuhvaća dvadesetak umjetničkih pozicija, od dokumentacija i arhiva važnih eksperimenata sedamdesetih godina do suvremenih radova koji promišljaju umjetničku produkciju kao sredstvo društvene i političke borbe. Stavljajući u dijalog različite povijesne i suvremene umjetničke pozicije izložba ukazuje na važnost razmatranja pitanja kolektivnog identiteta i kulturne homogenizacije, kako u prošlosti, tako i danas.