Otkrivene prljave tajne ranog seksualnog života ljudi i neandertalaca

Tragovi ljudskog DNK pronađeni u genomu neandertalaca pokazuju da smo počeli miješanje s našim sada već izumrlim rođacima prije nekih 100.000 godina što je najmanje 40.000 godina ranije nego što se mislilo, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature.

Pročitajte i ovo Tko će sastaviti vladu? Veliko predizborno istraživanje: Ovako bi mogao izgledati Sabor nakon izbora Visoko kvalitetan genom Znanstvenici sekvencirali 'potpuni' genom neandertalca!

DNK naslijeđe, koje je rezultat križanja dvije vrste, otkriven je kosti pete jedne žene neandertalca koja je živjela prije više od 50.000 godina u špilji Denisova na Altaju u Sibiru.

Genetska analiza otkrila je da dijelovi ljudskog DNK leže u njezinu genomu te tako otkrila 'druženje' dvije vrste koje se dogodilo prije 100.000 godina.

'Ovo je prvi genetski dokaz da su se rani moderni ljudi susretali s neandertalcima i parili se s njima puno ranije nego što smo mislili', rekao je glavni autor studije Sergi Castellano, evolucijski biolog iz Španjolske koji radi u Institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu u Njemačkoj.

'Iz neandertalskog DNK pronađenog u genomima čovjeka izvan Afrike znali smo da su se neandertalci i ljudi međusobno križali. Procijenjeno je kako se to križanje dogodilo prije manje od 65.000 godina, u vrijeme kada se moderna ljudska populacija iz Afrike proširila diljem Euroazije. Sada smo pronašli dokaze da je moderan čovjek dao doprinos neandertalskom genomu. To je vjerojatno rezultat mnogo ranijeg križanja', objasnio je Castellano u istraživačkom radu.

Studija je pružila genetske dokaze koji ukazuju kako su naši preci masovno migrirali iz Afrike mnogo ranije nego što se do sada mislilo. To je prvi genetski dokaz scenarija u kojem su rani moderni ljudi napustili afrički kontinent i pomiješali se s sada već izumrlim članovima ljudske obitelji na Bliskom istoku.

'Ova otkrića imaju izravne implikacije na evolucijski model', kazao je Antonio Rosas iz španjolskog Prirodoslovnog muzeja i jedan od autora studije.

Geni neandertalaca iz 'susreta s ljudima' nalaze se i danas u ljudima, a nedavna istraživanja su pokazala da ti dijelovi DNK imaju ulogu u svemu - od našeg imunološkog sustava do sklonosti prema bolestima.