Znanstvenici s Max Planck instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, sekvencirali su i objavili visokokvalitetan genom neandertalca.
Sekvenca genoma dobivena je iz kosti stopala teške samo 0,038 grama, a znanstvenici su bili u mogućnosti da sekvenciraju svaki položaj u genomu oko 50 puta. Kost je otkrivena u špilji Denisova u južnom Sibiru u 2010. godine.
Vezani članci
'Genom neandertalaca sada postoji u obliku preciznom poput genoma bilo koje osobe koja danas hoda ulicom', rekao je Svante Pääbo, genetičar koji je vodio istraživanje, e-mailom za Associated Press.
Richard G. Klein, paleoantropolog na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, rekao je da je ovo 'monumentalno postignuće za koje nitko ne bi pomislio da moguće prije deset ili možda čak i prije pet godina'.
Tim znanstvenika u Leipzigu već je uspio odrediti koje je gene neandertalac naslijedio od svoje majke, a koje od svog oca. Sada se nadaju da će usporediti novi genom kako s onim od drugih neandertalaca, tako i s genomom modernih ljudi i nekompletnim genomom Denisovansa – još jednom izumrlom ljudskom vrstom čiji je genom prethodno izvađen iz ostataka koji su se nalazili u istoj sibirskog špilji.
>> Svi smo mi 4 posto neandertalci...
Klein je rekao da takve usporedbe genoma mogu pomoći znanstvenicima kako bi utvrdili što našu vrstu čini jedinstvenom, te kako bi objasnili zašto je naša vrsta preživjela, a druge nisu.
Pääbo je istaknuo da će ovo postignuće poboljšati naše znanje o genetskim promjenama koje su se dogodile u genomima suvremenih ljudi nakon što su se rastali sa svojim precima u obliku neandertalaca i Denisovansa.
Slika prikazuje stablo s odnosom novootkrivenog genoma s genomima neandertalaca iz Hrvatske, Njemačke i sa Kavkaza, kao i Denisovan genom dobiven iz kosti iskopane u špilji Denisova. Ona jasno prikazuje da je otkrivena osoba usko povezana s drugim, od prije poznatim neandertalcima. Dakle, i neandertalci i Denisovansi su naseljavali ovu pećinu u južnom Sibiru, vjerojatno u različitim vremenima.
Međutim, ovo nije potpun genom neandertalca. Zapravo, danas još uvijek ne postoji niti potpuno sekvencirani ljudski genom. Zbog velikog broja ponavljanja sekvenci taj podvig nemoguće je postići s trenutnom generacijom tehnologije za sekvenciranje genoma. (Powered by Zimo)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
