Danci od plaće mjesečno mogu kupiti 2100 litara benzina, Hrvati 810. Pogledajte kakve su cijene po zemljama EU-a

Prema Vladinoj odluci, litra benzina stoji 1,49 eura, a bez Vladinih mjera koštala bi 1,61 eura za benzin i 1,64 eura za dizel.

Ako se usporede cijene s drugim zemljama Europske Unije, vidljivo je kako stanovnici samo pet zemalja plaćaju jeftinije gorivo od nas.

Najjeftiniji benzin ima Malta u kojoj litra stoji 1,34 eura, a litra eurodizela u njoj je 1,20 eura.

Slijede Bugarska s cijenom od 1,33 eura po litri benzina i 1,37 eura po litri dizela, zatim Cipar (litra benzina je 1,37 eura, a dizela 1,50 eura).

Potom slijedi Rumunjska u kojoj je benzin 1,44 eura, a dizel 1,52 eura i Slovenija s cijenom od 1,45 eura po litri benzina.

Litva ima identičnu cijenu kao Hrvatska – 1,49 eura za litru benzina, ali je tamo dizel osjetno skuplji, čak 1,62 eura.

Dvadeset zemalja EU-a plaća skuplje gorivo od Hrvatske, a najviše građani Danske gdje je litra benzina okruglo 2 eura, a litra dizela 1,74 eura.

Ilustracija Foto: Guliver Image

Evo kakve su cijene u ostalim zemljama EU-a. 

Nizozemska (1,98 €), Grčka (1,90 €), Francuska (1,86 €), Italija (1,86 €), Njemačka (1,82 €), Finska (1,76 €), Portugal (1,72 €), Irska (1,71 €), Belgija (1,68 €), Estonija (1,68 €), Latvija (1,65 €), Švedska (1,64 €), Slovačka (1,62 €), Španjolska (1,60 €), Austrija (1,59 €), Mađarska (1,57 €), Luksemburg (1,55 €), Češka (1,50 €) i Poljska (1,50 €), piše Novi list. 

Kada se gledaju cijene, važno je gledati i prosječnu plaću. U Hrvatskoj ona iznosi 1.208 eura, pa prosječni Hrvat od svoje plaće može kupiti 810 litara benzina. U Danskoj koja ima najskuplje gorivo prosječna plaća je oko 4.200 eura nakon plaćanja svih poreza i od nje je moguće kupiti čak 2.100 litara benzina ili 2.413 litara dizela.

Cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 2 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nadoknadivši gubitke od prethodnoga tjedna, jer trgovci očekuju da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici zadržati ograničenja proizvodnje i u idućem tromjesečju.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,4 posto, na 83,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 posto, na 79,97 dolara.

Tijekom tjedna cijene su se kretale u uskom rasponu, a značajnije su porasle, oko 2 posto, tek u petak.

Podršku im pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, kao i procjene da će OPEC i saveznici tog kartela zadržati ograničenu proizvodnju i u drugom tromjesečju. Odluka bi trebala biti donesena ovoga tjedan.

Potporu cijenama pruža i procjena trgovaca da Saudijska Arabija u travnju neće značajnije mijenjati cijene nafte koju prodaje azijskim kupcima.

Pročitajte i ovo TAKTIKA DEZINFORMIRANJA Pogledajte deepfake fotografije Donalda Trumpa kojima žele pridobiti glasove Afroamerikanaca: "Posebno ciljaju na mlađe birače"

S druge strane, značajniji rast cijena sprječava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

Kako se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina američke središnje banke od 2 posto, čelnici Feda poručuju da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata.

A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.

Pročitajte i ovo Presudni konzervativci Orban se sastaje s Trumpom: "Nadam se da će se vratiti predsjednik koji će postići mir u Ukrajini"

Tim više što ni Europska središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamata, pa se ne očekuje ni rast potražnje u Europi.

Osim toga, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 8, a na američkom više od 10 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.