"Zamislite da je Vlada agresivno, ne histerično, rekla da se to tako ne može raditi. Znate gdje bismo sada bili? Komšić više ne bi bio član Predsjedništva. Ne bi se ni kandidirao. Mi bismo to izborili", rekao je predsjednik Zoran Milanović u intervju emitiranom u utorak navečer u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne.
Komšić je na općim izborima održanim početkom listopada u BiH po četvrti put biran glasovima uglavnom Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva te zemlje, zbog čega su ga hrvatske stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor BiH proglasile nepoželjnom osobom u sredinama gdje su na vlasti.
Milanović je dodao da činjenica da se Komšića nameće Hrvatima kao manje brojnom konstitutivnom narodu, što izaziva probleme te se zagađuje hrvatsko-bošnjačke odnose, predstavlja "posebnu uvredu" i "bezobrazluk".
"To je nesretno rješenje. Ono izaziva žuč. Osjećaj nepravde. Želju za revanšom", naveo je. Dodao je kako je Komšić kao predstavnik zajedno s bivšim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH pisao pismo dužnosnicima EU-a u Bruxellesu kako bi se zaustavila gradnja Pelješkoga mosta.
"Ti ideš protiv nečega što je i tvoj interes. Koja pakost, obijesno parničenje", dodao je.
O odluci Christiana Schmidta
Upitan o odluci visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nakon zatvaranja birališta u BiH nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojim je spriječeno da kvalificiranu većinu hrvatskoga kluba u gornjem nacionalno koncipiranome Domu naroda izaberu brojniji Bošnjaci, predsjednik je rekao da je morao spriječiti travestiju prema Hrvatima u BiH.
"Trebao je posve poništiti travestiju, ustvari sodomiju da Hrvatima predstavnike biraju drugi. To je sačuvano. To je trebao biti njegov posao. Nije proveo presudu Ljubić", rekao je Milanović.
Najavio je da će se nastaviti zauzimati da Oružane snage Hrvatske budu predstavljene u mirovnoj misiji Althea EUFOR-a, iako se tome protive pojedine europske zemlje i dio bošnjačke javnosti.
"Kako se hrvatska država postavi, tako će biti", rekao je i ocijenio kako u toj misiji sudjeluju i vojnici iz Turske, koja nije članica EU-a.
Ocijenio je političkom manipulacijom ocjene udruženja Majki Srebrenice i Žepe koje su se tome usprotivile nazivajući Hrvatsku agresorom, dok su samo prije šest godina u Kninu njihove predstavnice hvalile Hrvatsku da je spasila Bosnu i Hercegovinu i spriječila ponavljanje genocida na području Bihaća.