Milorad Dodik u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine doveo je harmonikaša i rakiju te time dolio ulje na vatru kipuće situacije u BiH.
"O pjevanju možemo razgovarati je li prikladno za jednu instituciju ili ne. Što se tiče drugih simboličkih poteza, možemo se sjetiti da je i jedan studentski dom bio imenovan po ratnom zločincu ranije pa je to povučeno", rekao je geoplitički analitičar Denis Avdagić.
Voli provocirati i odavno je takvo ponašanje njegov zaštitni znak. Osim pjesme izvodio je, nazivajući ih, antiterorističkim vježbama i to na brdu s kojeg se za vrijeme rata raketiralo Sarajevo.
"To je demonstracija sile, to je nešto što on jasno pokazuje, prije svega međunarodnoj zajednici. Pokazao je da je izveo ljude iznad Sarajeva i u isto vrijeme sam u dijelu Republike Srpske izveo iste takve jedinice. Napravio je dvije vojne vježbe u isto vrijeme. To više nisu bile policijske, to su više-manje vojne vježbe. Da, ja to mogu, i nakon toga se nije dogodila nikakva reakcija", rekao je Dragan Bursać, profesor filozofije i kolumnist.
Sve to je nastavak na njegov plan usvajanja zakona kojim bi se osporilo funkcioniranje oružanih snaga BiH, sigurnosnih agencija i pravosudnih tijela kao i prikupljanja carina i poreza na razini BiH. Najavio je formiranje svojih takvih tijela unutar svog entiteta, što znači de facto odvajanje Republike Srpske iz BiH.
"Mislim da je on produžena ruka politike Srbije, ali ja mislim u prvom redu da je instrument ruske politike i on je to više-manje i sam rekao kad je rekao da će izdvojiti ljude iz Republike Srpske vojske Bosne i Hercegovine. Ako ga netko slučajno pokuša spriječiti, onda će pozvati svoje prijatelje. Ti prijatelji su očito Rusi", rekla je Vesna Pusić, bivša hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.
Ukoliko bi tu svoju zamisao proveo u djelo, srušio bi ustavnopravni poredak u državi.
"Moramo se vratiti na bit priče: BiH je međunarodni protektorat. Ukoliko on kao takav ne funkcionira, onda se stvari dosita vraćaju na početak", rekao je Avdagić.
Izvješće visokog predsjednika
OHR ili ured visokog predstavnika je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini. Međunarodno postavljeni visoki predstavnik od Daytonskog sporazuma nadgleda provedbu mirovnog sporazuma i rad tijela. Ovaj posljednji nije baš dobro prihvaćen.
"Gospodine Schmidt, vi niste dobrodošli ovde. Vi niste izabrani kao visoki predstavnik i nemate nikakve ingerencije. Republika Srpska nema potrebe niti će poštovati išta šta vi uradite", rekao je Dodik.
Upravo je prozvani visoki predstavnik Schmidt u svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda napisao kako je BiH u neposrednoj opasnosti od raspada te da postoji vrlo realna mogućnost povratka sukoba. Dodik ga je proglasio djelom Bošnjaka.
"Čini mi se da je ovo izvještaj kojim dominiraju naslovnice iz medija, ali ne izgleda kao da je pisan od strane Bošnjaka. Meni se to uopće ne čini tako, čini mi se ipak malo diletantski napravljeno", rekao je Avdagić.
Pusić se pak s tom tezom ne bi složila.
"Napisao je dramatično izvješće, što mislim da je dobro jer bez velikih zvona nitko ne čuje ništa zbog toga što ima drugih problema na svijetu. Tako da mislim da je važno da se pokaže koliko je to hitno", rekla je bivša ministrica. Urgentna je situacija, kaže, jer počiva na krivim temeljima.
"Nego se država pokušala graditi na Daytonskom ustavu koji je de facto instrument zaustavljanja krvoprolića, a ne temelj izgradnje države. Kad je prestao rat, ja bih rekla da je prestao i interes", dodala je Pusić.
Dublja priča iza Dodikovih provokacija
Dok se Amerikanci nisu dodatno angažirali kako bi konačno riješili situaciju u BiH, kako bi država profunkcionirala. Sada je situacija u BiH ponovno uzavrela jer ispod površine naoko Dodikovog masla stoji puno dublja priča.
"Nećemo sad okolišati – radi se o Rusiji. Oni su pokazali i svojim djelovanjem prema visokom predstavniku i općenito prema institucijama i pitanju BIH da imaju interese da to ne bude sređena država u bilo kojem pogledu, nego nekakav nesređeni teritorij čemu ova situacija i pogoduje", istaknuo je Avdagić.
BiH je tako postala instrument prepucavanja na razini SAD-a, Europske unije i Rusije. Pusić tvrdi da je Rusija je nakon situacije s Ukrajinom doživjela sankcije Europe i ispala iz komunikacije.
"Moje je mišljenje da Rusija koristi Balkan da bi isprovocirala komunikaciju sa Europskom unijom", rekla je.
I tako potiho daju podršku Dodikovoj destruktivnoj politici koja opstruira, koči i zaoštrava ionako nezgodnu situaciju.
"U BiH raste nervoza zbog promjena koje su u zraku. Uključila se međunarodna zajednica, SAD i Europska unija. Doduše, na razini diplomatskih predstavnika samo. Tako da su svi nekako su u strahu da bi njihovi interesi mogli biti oštećeni", rekao je Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova.
Problem izbornog zakona
Napetosti u BiH stvara i izborni zakon, koji bi se trebao promijeniti.
"Svi pokušavaju po logici stvari loviti u mutnome. Najnezgodniji položaj imaju Hrvati", smatra Kovač.
"Komšić koji se nominovno vodi kao hrvatski član predsjedništva izabran je bošnjačkim glasovima i to ne bi trebao da bude problem kao što je problem što on svojim političkim akcijama sve čini na štetu Srba, i prava hrvatskog naroda u samoj BiH", izjavio je pak Dodik.
"Mislim da je jasno koliko je štete proizašlo iz toga što ne postoji legitimni predstavnik Hrvata u Predsjedništvu. To je činjenica i na to se mora tako gledati", istaknuo je Avdagvić.
Oko izbornog zakona otpor pružaju i Bošnjaci i Srbi. Zbog promjena u zraku nervozni su svi.
"Mislim da su problemi mnogo složeniji, da je izvorište pravih problema mnogo dalje od Dodika. Ako želimo riješiti krizu, onda moramo riješiti osnove funkcioniranja pravne države BiH. Kad su Hrvati u pitanju, zadnjih pet do šest godina moramo se boriti za očuvanje svog integriteta", rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
A Dodik godinama koketira upravo s tom činjenicom.
"Ta opcija kada je na terenu iznešena, znate šta gospodo Hrvati, pa vi nemate svoga predstavnika je otprilike ono što želi da čuju uši HDZ-ovaca prije svega ljudi koji glasaju za dragana Čovića i to je nešto sa čim on manipulira i to radi više od desetljeća, to nije stvar od prije dva tri mjeseca, to je nešto što je vječno bratstvo njega i Dragana Čovića i što funkiconira, gotovo simbiotički ih drži tu gdje jesu", dodaje Bursać.
"Tu ima nekoliko pojedinaca koji su profiteri i puno, puno ljudi koji su de facto žrtve", zaključila je pak Pusić.
U BiH postoje uistinu vrlo konkretni problemi zbog kojih se trese tlo pod nogama svim predstavnicima vlasti. Zbog toga se služe najmoćnijim oružjem koje im je na raspolaganju - nacionalizmom.
"Ta strategija nije samo karakteristična za Dodika. Što se tiče te strategije, takvu strategiju upotrebljava i Čović i Izetbegović i kompletna ta klika u BiH. Nije to nama ništa nepoznato", rekao je Bursać.
Tenzije na vrhuncu
Dodik je prešao sve granice blefiranja i to što čini najavom odvajanja Republike Srpske za njega ima smisla.
"Postoje vrlo jasne indicije da je ugrožen određenim istragama koje su vezane uz korupciju, uzimanje mita. To je nešto što se mora raščistiti. Ako to rade pravosudne vlasti koje nisu pod njegovom kontrolom, to daleko mijenja stvari za njega", rekao je Avdagić.
S tom ocjenom slaže se i Vesna Pusić: "On je oportunistički političar. Dakle, on procjenjuje da ova vrsta politike njemu daje to zaleđe. Iskreno rečeno, ja mislim da je tu on u borbi za vlastiti život. Prežalio bi on i Republiku Srpsku i BiH i sve ostalo, ali sebe ne bi prežalio.
Da nema podrške moćnih Rusa, tvrdi Pusić, Dodik bi šutio. Rješavanje funkcioniranja države, izbornog modela otvorilo bi put BiH ka Europskoj uniji i NATO-u. Rusima to ne odgovara i bili bi izgurani s ovog područja.
"Ono što posebno smatram jako dobrim je ta američka spremnost da se sad barem riješi parcijalno jedan dio problema – izborni zakon", rekao je Avdagić.
No, digle su se tenzije i zato, govori Bursać, čudi izostanak reakcije međunarodne zajednice na odcjepljenje i huškanje na rat: "Taj eksperiment Milorada Dodika, koji je svjestan da dok je na vlasti neće u zatvor, može da košta živote drugih ljudi."
No, nitko od sugovornika Provjerenog to ne prognozira.
"Ne postoji nikakav interes da se dogodi rat. Možda neki tako razmišljaju, čini mi se da su ipak u manjini. Pitanje je tko je uopće spreman u BiH ići u rat?", rekao je Miro Kovač.
Mladi bježe iz financijski uništene BiH zbog loših politika, korupcije i vječitog prepucavanja, veliki koriste Bosnu za geopolitičke igre, a ovi glavni, a opet mali, jer međunarodna zajednica može opaliti sankcije, čvrsto se drže fotelje. Pitanje je samo čine li to za dobrobit svih triju naroda ili opet za neke osobne koristi i moći?
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr