Papin zrakoplov sletio je nešto iza 16 sati u rimsku zračnu luku čime je 86. godišnji Papa Franjo završio putovanje u Mongoliju i priznao novinarima da je teško u njegovoj dobi putovati s jednog kraja svijeta na drugi. "Draga braćo i sestre Mongolije, zahvaljujem na daru prijateljstva koji sam od vas primio. Bayarlalaa!" (hvala na mongolskom jeziku), napisao je na društvenoj mreži X (bivši Twitter) odmah nakon polijetanja.
Posjetom Mongoliji, smještenoj između Kine i Rusije, Franjo je težio ostvariti dva cilja: dotaknuti udaljenu regiju u kojoj djeluje malena katolička zajednica te iskoristiti prigodu da pošalje poruku susjednoj Kini kako bi ojačao veze s Pekingom s kojim Sveta Stolica nema diplomatske odnose.
U nedjelju je Papa ponovio svoju poruku Kini i pritom nije je izravno imenovao: "Vlade i svjetovne institucije nemaju razloga strahovati od evangelizacije Crkve jer ona nema političku agendu". U zrakoplovu na povratku u Rim Papa je prema običaju razgovarao s novinarima i ocijenio da su odnosi Vatikana i Pekinga "vrlo ugledni", no treba učiniti više.
"Jako se divim kineskom narodu", rekao je, no "moramo učiniti više s vjerskog aspekta kako bismo se bolje razumjeli, kako kineski građani ne bi mislili da Crkva ne poštuje njihovu kulturu, njihove vrijednosti, da Crkva ovisi o stranoj sili", rekao je.
Kineska vlada oprezna je prema svakoj organizaciji, osobito vjerskoj, koja bi mogla dovesti u pitanje njezin autoritet. Vjerske slobode u Mongoliji u kontrastu sa stanjem u susjednoj Kini gdje su one kontrolirane.
Nekadašnji satelit Sovjetskog Saveza, Mongolija je demokracija od 1992. godine. Većinski budistička zemlja ima jednu od najmanjih katoličkih zajednica na svijetu: 1.400 vjernika od kojih je 25 svećenika u zemlji od tri milijuna stanovnika. Mongolija ovisi o Rusiji za uvoz energenata, a o Kini za izvoz svojih sirovina, prvenstveno ugljena.
Odabravši neutralnost u odnosu na moćne susjede, Mongolija nastoji održati ravnotežu i zato jača odnose s drugim nacijama, među kojima su Sjedinjene Države, Japan i Južna Koreja.
Poruke o "velikoj Rusiji" odnosila se na kulturu
U razgovoru s novinama u zrakoplovu Papa je objasnio da je svojim govorom mladim Rusima koji je izazvao negativne reakcije želio odati počast ruskoj kulturi.
U video obraćanju mladim katolicima okupljenima u crkvi u Sankt Peterburgu 25. kolovoza, Papa je rekao da su nasljednici "velike Rusije, velikih svetaca, kraljeva, Petra Velikog, Katarine II., ruskog naroda velike kulture i velikog humanizma". Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko ocijenio je da je Papin izbor riječi bio "jako nesretan" i optužio ga da širi "imperijalističku propagandu" Moskve.
"Nisam mislio na imperijalizam kada sam to rekao, govorio sam o kulturi", rekao je Papa u zrakoplovu. Novinarima koji su bili u njegovoj pratnji naglasio je da je njegova poruka bila da mladi Rusi trebaju "prihvatiti svoje nasljeđe". "Ruska kultura je kultura velike ljepote i dubine i politički problemi je ne poništavaju", rekao je. "Imali su mračne političke godine, ali nasljeđe ostaje."
Papa redovito poziva na mir u Ukrajini premda prvih mjeseci nakon ruske invazije u veljači 2022. nije proglasio Moskvu agresorom. Početkom godine imenovao je visoko rangiranog kardinala da pokuša dogovoriti mir, koji je u međuvremenu posjetio Moskvu i Kijev.