Širok raspon resursa i bliske veze s Iranom i Sirijom pomogli su Hezbolahu da prevlada brojne izazove u svom 40-godišnjem postojanju. Otkako ga je 1982. godine osnovala skupina radikalnih šijitskih svećenika, Hezbolah se optužuje za brojna krvava nedjela nasilja u Libanonu, protiv Izraela, kao i ona na međunarodnoj razini. Stručnjaci za terorizam opisuju tu terorističku organizaciju kao predvodnike samoubilačkih napada s masovnim žrtvama.
Proglašen terorističkom organizacijom od SAD-a, Izraela i brojnih drugih zemalja, Hezbolah kontrolira većinu libanonskih područja s većinskim šijitskim stanovništvom: južni Beirut, južni Libanon i istočnu dolinu Bekaa.
Odnosi između Hezbolaha i palestinske frakcije Hamasa nisu uvijek dobri. Hamas je ogranak pokreta sunitskog Muslimanskog bratstva, dok je ideološko vrelo Hezbolaha Iranska revolucija.
Dvije skupine posvađale su se oko Sirije tijekom građanskog rata, kada je Hamas odbio podržati vladu Bashara al-Assada. Ipak, predstavnici obaju – i iranski sigurnosni dužnosnici – redovito se konzultiraju. Svi su posvećeni uništenju Izraela i protive se bilo kakvoj normalizaciji veza arapskih ili muslimanskih država.
Iako nema dokaza o izravnoj upletenosti, stručnjaci vide utjecaj Hezbolaha u Hamasovim zločinima u Izraelu prije 10 dana.
"Nema sumnje da je Hamas imao doprinos Hezbolaha. Ovo je bilo ravno iz priručnika Hezbolaha", rekao je Matthew Levitt iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, piše Guardian.
Nedavni video koji prikazuje borce kako treniraju sa snajperskim puškama u planinama Libanona možda je preuveličao neke Hezbolahove vojne sposobnosti, ali malo analitičara sumnja da su one značajne.
Hezbolah ima snagu od 20.000 boraca, od kojih su mnogi dobro uvježbani i dobro naoružani, koji se brzo mogu proširiti pozivanjem 30.000 honorarnih vojnika, a zatim dodatno pojačati slabije obučenim pomoćnicima, rekao je Naveed Ahmed, nezavisni analitičar specijaliziran za Hezbolah.
Mnogi zapovjednici Hezbolaha stekli su korisna iskustva u bitkama u Siriji, a stručnjaci kažu da je Hezbolahovo uporište u južnom Libanonu sada branjeno sustavom dubokih bunkera, tunela i podzemnih skladišta.
Ono što je ključno, Hezbolah ima goleme zalihe projektila dugog dometa, koji mogu pogoditi gotovo bilo koju metu u Izraelu i srušiti obrambene štitove kako bi uništili bitnu infrastrukturu, kao i pogoditi naseljena središta. Nedavni izraelski zračni napadi u Siriji vjerojatno su bili usmjereni na sprječavanje daljnjih opskrba Hezbolaha iz Irana.
"Naoružavaju se do zuba. Imaju zalihe projektila, puno topničkih granata. Imaju bespilotne letjelice dugog dometa sposobne nositi puni teret. To je vrlo vješta i napredna vojna organizacija nakon iskustva u Siriji", rekao je Ahmed.
Napetosti duž izraelske granice s Libanonom vrlo su visoke. U utorak je protutenkovski projektil ispaljen iz Libanona pao na grad Metula u sjevernom Izraelu. Izraelske obrambene snage odgovorile su artiljerijom i zračnim napadima. Deseci sela južno od granice su evakuirani.
Ako se vođe Hezbolaha odluče za eskalaciju sukoba, to bi moglo dovesti do krvavog i teškog sukoba na dvije fronte za Izrael i do krvavog regionalnog požara.
Neki analitičari vjeruju da Hezbolah, iako posvećen uništenju Izraela, ima previše za izgubiti da bi riskirao sveobuhvatni sukob, s obzirom na njegove političke i opsežne interese. Mnogi sugeriraju da Hezbolah već neko vrijeme želi izazvati kratki, ograničeni rat, ali želi izbjeći nešto veće. Međutim, svi se slažu da postoji značajan rizik od kobne pogrešne procjene u tako napetom okruženju.
Glasnogovornik Hezbolaha opisao je dosadašnje napade kao "upozorenje" Izraelu, dok su visoki dužnosnici više puta rekli da neće stajati po strani, a ministar vanjskih poslova već je upozorio da se vjerojatno širenje rata na drugim frontama približava neizbježnoj fazi.