Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji BiH je predala u prosincu 2016. Tek šest godina poslije smiješi joj se status kandidata.
"Ponekad neke stvari izgledaju kao iluzija, ali ako pronađeš pravi trenutak i prave argumente, onda ništa nije nemoguće", rekao je slovenski premijer Robert Golob.
"Važno je što smo ostvarili daljnji napredak u primanju balkanskih zemalja, posebno oko Bosne i Hercegovine, što smatram također vrlo, vrlo važnim", navodi Olaf Scholz, njemački kancelar.
Status kandidata BiH može zahvaliti geopolitičkoj situaciji. Europi se nije približila zbog uspješne provedbe reformi, nego zbog rata u Ukrajini. Stanovnici Sarajeva svjesni su svoje realnosti.
"Konkretno, o kandidatskom statusu ne mislim ništa. To može potrajati 10, 15 godina. Mislim, to je dobra stvar, ali koliko ćemo mi sami ovdje učiniti da budemo primljeni, to je... Mislim da je to do naših političara", navodi Drita Čaušević-Sarvan iz Sarajeva u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Jasmine Bojić.
Godinama se ne mogu dogovoriti
A oni se godinama ne mogu dogovoriti, pa je zemlja u političkoj blokadi. Tračak nade budi tek potpisan koalicijski sporazum u istočnom Sarajevu.
Osam bošnjačkih i građanskih stranaka, SDP, Čovićev HDZ BiH i Dodikov SNSD dogovorili su programsku suradnju. Tek ćemo vidjeti hoće li pozicioniranje Izetbegovićeva SDA-a u oporbu značiti i pokretanje BiH.
Novi paket pomoći Ukrajini
I dok je status kandidata politički signal BiH, vojna i humanitarna potpora signal su Ukrajini. U Bruxellesu se dogovara novi paket pomoći, ali i novi paket sankcija namijenjen zemlji agresoru - Rusiji.
Većina traži pooštravanje, no ima članica koje zazivaju i ublažavanje sankcija. Pravdaju to krizom u kojoj se Europa našla. Tako su na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća već uobičajeno i energetika i gospodarstvo te sigurnost i obrana.
Puno tema samita
Iz Bruxellesa se u Dnevnik Nove TV javila urednica vanjske politike Ivana Petrović. Komentirala je odluku o davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini i rekla da se radi o dobroj vijesti i političkoj odluci.
"To je velika prilika za BiH jer je ni minutu kasnije objavljeno da je potpisan koalicijski sporazum u toj zemlji. Dakle, stvari su se pokrenule, a sve ostalo ovisi o BiH i njezinim političarima", rekla je Petrović.
"Hrvatska je dosta na tome radila svih ovih godina, sve do neki dan, kad su premijer Plenković i njegov grčki kolega Europskom vijeću uputili pismo u kojem naglašavaju važnost kandidature BiH", dodala je.
Puno je tema samita, a 27 država ne slaže se u mnogo njih, navodi.
Orban dobio lekciju
"Mađarski premijer Viktor Orban skinuo je veto na 18 milijardi pomoći Ukrajini, ali je dosta izgubio. Orbanu je od sedam milijardi eura za potporu i oporavak blokirano nešto više od šest milijardi i ostaje mu jedna milijarda. On to u svojim medijima predstavlja kao uspjeh, no to je veliki neuspjeh", rekla je Petrović.
Dodatnih 5,5 milijardi može dobiti ako ispuni uvjete vezane uz korupciju i narušavanje vladavine prava u njegovoj zemlji. On je dobio lekciju ovaj put, dodaje Petrović.
Poljska protiv stavki iz paketa pomoći
"Istodobno se Poljska buni za paket pomoći Ukrajini jer je u paketu stavljena stavka da se porez na dobit velikih kompanija mora uplaćivati u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje su osnovane. To Poljskoj ne odgovara, ali čini se da će ipak pristati iz solidarnosti", navodi Petrović.
Problem je i cijena plina. 27 zemalja članica nije se dogovorilo oko zajedničke cijene plina koju je predlagala Europska komisija, a problem je i sigurnost, navela je Petrović.
Zaključci samita mogli bi biti poznati tek u petak ujutro.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.